Zakon o životnom partnerstvu koji bi se uskoro trebao naći na raspravi na saborskom plenumu danas je dobio podršku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Unatoč podršci, većina članova odbora ukazala je ne neke stvari koje se još mogu poboljšati, što bi se, prema uvjeravanjima ministra uprave Arsena Bauka, moglo dogoditi s obzirom nato da zakon prolazi dva saborska čitanja. Vladajući su zastupnici, logično, podržali zakon, no prvi je put stav izrazio i HDZ. Naime, u dosadašnjim raspravama suzdržani HDZ-ovci danas su prvi put dignuli ruku protiv
Predstavljajući Zakon o životnom partnerstvu, ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako postojeći Zakon o istospolnim zajednicama iz 2003. nije ispunio svoju svrhu, što pokazuje činjenica da od tada nije službeno registrirana nijedna istospolna zajednica. Stoga je Vlada prava takvih zajednica odlučila regulirati novim zakonom kojim će se istospolnim parovima omogućiti sklapanje životnog partnerstva, koje će se razlikovati od braka. Osim u samom imenu, kazao je Bauk, životno partnerstvo će se od braka razlikovati i po pitanju posvajanja djece. Naime, istospolni parovi koji sklope životno partnerstvo neće moći posvajati djecu, no skrb za dijete bit će regulirana institutima roditeljske i partnerske skrbi.
Iako su se mogle čuti kritike da se tim institutima uvodi posvajanje na mala vrata, Bauk kaže da tome nije tako. 'Posvajanjem djeteta nastaje odnos srodstva između djeteta i srodnika posvojitelja odnosno prestaje odnos srodstva između djeteta i njegovih bioloških roditelja i njihovih srodnika. Odnos srodstva za sobom povlači niz praktičnih učinaka kao što su nasljeđivanje, obveza uzdržavanja i sl. Kod partnerske skrbi ne nastaje odnos srodstva između djeteta i srodnika posvojitelja odnosno ne prestaje odnos srodstva između djeteta i njegovih bioloških roditelja i njihovih srodnika. Drugo, do posvajanja djeteta može doći za života bioloških roditelja odnosno kada su oni poznati. Partnerska skrb zasniva se kada je drugi roditelj preminuo ili je nepoznat. Treće, do posvajanja može doći kada oboje posvojitelja nisu roditelji djeteta. Do partnerske skrbi može doći samo u slučaju kada je jedan od partnera roditelj djeteta', objasnio je Bauk.
U raspravi se mogla čuti i primjedba da bi se sklapanje životnog partnerstva trebalo omogućiti i heteroseksualnim parovima. 'Životno partnerstvo ne mora biti između osoba istog spola. Za mene je životno partnerstvo puno širi pojam od samo istospolnih zajednica', kazala je ORaH-ova Mirela Holy koja se u svojoj raspravi založila i za to da se istospolnim parovima u životnom partnerstvu omogući posvajanje djece.
Upitala je i zašto se prava istospolnih zajednica u životnom partnerstvu nisu mogla urediti Obiteljskim zakonom umjesto da se ide na izradu sasvim novog zakona. 'Očito nema političke volje i okolnosti u društvu pa može onda i ovako', rekla je Holy.
S njom se donekle složio SDP-ov Domagoj Hajduković, koji se također založio za to da se životno partnerstvo omogući i osobama različitog spola.
Dok je od zastupnika vladajuće koalicije stigla podrška zakonu, kritika je bilo i od nevladinih udruga, pojedinih vanjskih članova odbora te HDZ-a.
'Ministar Bauk rekao je da je ovaj zakon plod demokratskog kompromisa, no ja mislim da se s ljudskim pravima ne mogu raditi kompromisi. Politika ove Vlade i prije referenduma o braku bila je segregacijska i diskriminatorna, jer je Vlada i prije o našim obiteljima govorila kao da nisu obitelji', kazala je Sanja Juras iz udruge Kontra.
Ta se udruga zalaže za to da se pitanje prava istospolnih zajednica riješi Obiteljskim zakonom, ali i da se istospolnim parovima omogući posvajanje djece.
'Diskriminacija kod posvajanja djece neprihvatljiva je i za to nema razloga. Onemogućavanjem posvajanja djece istospolnim parovima šalje se poruka da su LGBT osobe loše za djecu i LGBT osobe se marginalizira. Osim toga, u domovima za nezbrinutu djecu ima oko 60-ak djece koja čekaju posvojenje. Njima se na ovaj način uskraćuje da imaju posvojitelja, da imaju topli dom i dvije mame koje se za njih brinu', rekla je Juras.
Da u Zakonu o životnom partnerstvu ima nejasnoća i da nije dobar, smatra i vanjska članica odbora Marijana Petir, no njezini razlozi sasvim su suprotni od onih LGBT udruga.
'Ovaj zakon u suprotnosti je s organskim zakonima i s Ustavom. Što se tiče načelnih zamjerki, mi smo prije nekoliko mjeseci imali referendum o braku i čini mi se da se ovakvim prijedlogom Zakona o životnom partnerstvu izigrava sam temelj demokracije i ono što su građani rekli na tom referendumu. Građani se protive tome da istospolne zajednice skapaju brak i posvajaju djecu. Vidimo da se ovim zakonom pokušava izjednačiti brak i istospolne zajednice što je pravno i životno neprihvatljivo', kazala je Petir koja smatra da se Zakonom o životnom partnerstvu uvodi mogućnost posvajanja djece istospolnim parovima, što 'nije na dobrobit djeteta'.
'Jasno je da je Vlada svjesna da ovakav zakon ne može proći na Ustavnom sudu, stoga na ovo gledam kao pokušaj manipulacije brigom za istospolne zajednice. Ne vidim iskrenu namjeru da se riješe pitanja koja nisu riješena postojećim zakonom', kazala je Petir.
Gledištu Marijane Petir priklonili su se i u HDZ-u, čiji su se zastupnici prvi put jasno izjasnili da će biti protiv Zakona o životnom partnerstvu. 'Zašto se toliko inzistira na Zakonu o životnom partnerstvu? Jer po zadnjem popisu stanovnika ima samo 70-ak osoba koje su u istospolnim zajednicama', zapitao je HDZ-ov Ante Babić. On je također postavio pitanje vezano uz rezultate referenduma o braku, ali i pitao hoće li se pri sklapanju životnog partnerstva i dodjeljivanju roditeljske ili partnerske skrbi službenicima koji rade na tim predmetima omogućiti priziv savjesti.
S njim se složila i HDZ-ova Ivanka Roksandić. 'Bit će uvijek prijepora i različitosti, no referendum o braku pokazao je kojim putem građani žele ići', rekla je Roksandić.
U odgovoru na pitanja na kraju rasprave Bauk je kazao da ga je rastužilo to što Juras smatra da Vlada provodi segregacijsku politiku. 'Skoro sam zatražio i opomenu. Moram reći da me takva ocjena malo i vrijeđa', rekao je Bauk.
Što se pak tiče inicijative da se i heteroseksualnim parovima omogući životno partnerstvo, u Vladi smatraju da bi se na taj način heteroseksualne parove tjeralo na registraciju kako bi došli do nekih prava. Naime, već se na nekoliko prethodnih rasprava resornom ministarstvu zamjerilo da će istospolni parovi u životnom partnerstvu imati veća prava nego izvanbračne zajednice.
'Slažem se s onima koji kažu da bi životno partnerstvo imalo veća prava od izvanbračne zajednice. To je i logično, jer izvanbračna zajednica nije registrirana', kazao je Bauk poručivši da ako izvanbračne zajednice žele veća prava, za njih postoji institut braka.
Odgovorio je i na opasku da se želi izjednačiti brak i životno partnerstvo. 'Skoro izjednačujemo, ali ne izjednačujemo. Postoje dvije razlike - u imenu i kod posvajanja djece. Zašto bismo im ograničavali i druga prava?' upitao je Bauk.
