Koji su kriteriji za otpis duga građanima? Zašto su banke, veliki gradovi te komunalne tvrtke pristali na otpis, a telekom-operateri nisu, nego predlažu moratorij na dugove? Hoće li Vladin model ove jednokratne pomoći najugroženijim građanima, čiji dug nije veći od 10 tisuća kuna, zaživjeti do kraja ove godine? Oprost dugova bila je tema emisije U mreži Prvog Hrvatskoga radija
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić objasnila je da se radi o jednokratnoj pomoći najugroženijim građanima, da se odnosi na one koji po raznim osnovama duguju do 10 tisuća kuna, a čija su primanja manja od 2.500 kuna, nezaposleni su dulje od godinu dana te nemaju nekretnine osim onu u kojoj stanuju niti druge imovine. Riječ je o jednokratnoj mjeri za one građane koji to nikako ne mogu platiti, naglasila je Opačić za Hrvatski radio
Izjavila je da su ovaj tjedan održani sastanci s gradonačelnicima Osijek, Rijeke, Splita i Zagreba na kojima je izražena spremnost na otpisivanje dugova njihovim najugroženijim sugrađanima koji kumulativno duguju 10 tisuća kuna.
Opačić je naglasila da se može razgovarati i o dužnosnicima s dugovima većima od 10 000 kuna. Izrazila je razočaranje što jedino teleoperateri nisu prihvatili prijedlog, nego su ponudili moratorij. Država će zaštititi građane, no žalosno je što su operateri tako reagirali jer su ti ljudi došli u takvo stanje zbog gospodarske situacije i njima se zaista treba pomoći, poručila je Opačić te najavila da će sporazum zasigurno biti potpisan do kraja godine.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever pozdravlja napore Ministarstva, no naglasio je, mjera bi mogla postići samo jednokratni učinak. Isti ljudi bi mogli upasti ponovno u istu situaciju, a riječ je o više od 313.000 ljudi. Dio građana koji su izišli iz duga nakon nekog vremena zasigurno će ponovno utonuti. Ako im se obiteljska situacija nije promijenila - umirovljenici, radnici primaju minimalnu plaću ili je ne primaju, ta mjera pomoći će im da dođu do zraka, ali njima ne raste dohodak u obitelji, dogodit će se da se opet moraju zaduživati, rekao je.
Teleoperateri su jedini odbili otpis dugova, traže da to bude moratorij. Kako je objasnio glavni pravnik HT-a Siniša Đuranović, njihovo je stajalište da jedino moratorij ne šalje krivu poruku građanima koji su plaćali svoje račune. Žele razgovarati o trajanju moratorija - predložili su dvije godine, ali su spremni i produljiti taj rok. To je stajalište većih teleoperatera - VIP-a, TELE 2 i HT-a - koji očekuju da će se razgovori s Vladom nastaviti i da će se postići dogovor o konačnom modelu ove inicijative.
A najveći dio duga odnosi se upravo na telekomunikacije - od ukupno 534 milijuna kuna dugova - 141 000 odnosi se na telekomunikacije.
Krešimir Sever smatra da svojim stajalištem teleoperateri pokazuju socijalnu neosjetljivost. Na različite načine mame ljude da prijeđu k njima, nude ugovore zbog kojih građani i upadaju u dugove. Danas se živi drukčije, no visoki računi za mobitele pokazatelj su i načina života, ali i visokih cijena telekomunikacijskih usluga. Tvrtke poput HT-a bez pardona otpuštaju ljude, ne vrednuju rad svojih radnika niti cijene građane koji potpisuju ugovore s njima, rekao je.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel izrazio je spremnost za početak ove inicijative. U njegovu je gradu oko 4.500 ljudi u dugovima za komunalne usluge, trebalo bi se samo utvrditi tko ispunjava uvjete za otpis. Zahtjeve će građani podnositi sami.
Građani kojima će dug biti otpisan bit će nadzirani - tri će se godine provjeravati je li se što promijenilo u njihovu statusu i jesu li u mogućnosti ikako platiti dugove. Morat će proći i edukaciju iz financijske pismenosti.
Krešimir Sever smatra da je edukacija nužna, ali najčešće ti ljudi nisu bili bahati u trošenju, nego se dogodilo nešto što je uzrokovalo njihovu tešku situaciju. Njih ne možete naučiti da žive još skromnije kad već ionako tako žive, poručio je.
