„Novi zakon o humanitarnoj pomoći predstavlja veliki iskorak kojim država preuzima odgovornost i građanima jamči da će svaka kuna koju odvoje za pomoć drugoj osobi, biti zaista usmjerena u prave ruke“, izjavila je za Hinu ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić u povodu javne rasprave o tom zakonskom prijedlogu koja počinje danas.

Predlagatelji ističu da se Hrvatska može pohvaliti visokom razinom empatije i građanske solidarnosti, što svjedoči i organiziranje humanitarne pomoći građanima s područja pogođenih poplavama, a u tom kontekstu podsjećaju i na odaziv građana u pomoć maloj Nori Šitum.

Iako su oba slučaja pokazala veliku senzibiliziranost hrvatskih građana, nažalost su 'iznjedrila' i niz neugodnih javnih prepirki, pa i sudskih postupaka, o tome tko ima pravo koristiti neutrošena sredstva ili tko određuje tko će dobiti pomoć. Tako su se velike društvene akcije pretvorile u pojedinačne interese, što ostavlja gorak okus onima koji su se odazvali čista srca.

„Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da se takvim nedorečenostima obeshrabruje ljude u njihovoj dobroj namjeri da pomognu svojim sugrađanima u potrebi“, istaknula je Opačić dodajući da je uz ostalo i to bio razlog da se krene u izradu nove zakonske regulative.

Prema novom zakonu svaka humanitarna akcija morat će kao i do sada biti odobrena od ureda državne uprave, no novina je da će tim odobrenjem, odnosno rješenjem, dobiti i klasu (oznaku).

Sve će akcije morati imati vizualnu prepoznatljivost kako bi građani bili sigurni da se provode u skladu sa zakonom. Zakonom se propisuje da se neutrošen novac po završetku humanitarne akcije preusmjerava u prvu sljedeću iste klase.

Pojašnjavajući taj pristup, ministrica Opačić istaknula je kako je „logično da eventualni ostatak novca sakupljen u jednoj akciji mora biti potrošen na sljedeću humanitarnu akciju iste klase. Konkretno, ako se novac skupljao za jedno dijete oboljelo od teške bolesti, ostatak novca će biti prebačen na račun druge humanitarne akcije kojom se prikupljaju sredstva za liječenje nekog drugog djeteta. Više se neće moći događati recentni ružni slučajevi prepucavanja između udruga, roditelja i drugih uključenih, čiji je ostatak novca od akcije. To je novac građana i mora biti potrošen za namjenu zbog koje je skupljan. Na taj ćemo način održati povjerenje građana koji su znali ostati razočarani jer se novac trošio netransparentno“, poručila je Opačić.

Kontrola nad zakonitošću bit će u nadležnost inspekcije, ovisno o klasi akcije, pa će tako, ukoliko se radi o humanitarnoj akciji za liječenje ili kupovinu medicinskih aparata, nadležna biti inspekcija Ministarstva zdravlja.

Druga velika novina koja se predlaže je povrat krivo utrošenog novca na način da će Državno odvjetništvo zastupati interes građana RH, a nakon okončanja postupka ta će sredstva biti preusmjerena u prvu sljedeću akciju iste svrhe.

Predloženim odredbama velik je naglasak stavljen na transparentnost i punu informiranost građana pa će se svaka humanitarna akcija moći provjeriti na mrežnim stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih.

Nakon javne rasprave, te potrebne procedure donošenja u Saboru, očekuje se da novi Zakon o humanitarnoj pomoći stupi na snagu početkom iduće godine.