Nakon katastrofe u Fukushimi Bruxelles je obećao provjeriti sigurnost nuklearnih elektrana u Europskoj uniji. S izvješćem se još uvijek oteže, ali u medije je ipak dospio zaključak: Fukushima se može dogoditi i u Europi
Čak i za one koji poznaju birokratsku mašineriju Europske komisije, s izvješćem o izdržljivosti nuklearnih elektrana u EU na moguće havarije događalo se nešto čudno. Europska komisija za energetiku je još prije više mjeseci najavila da će objaviti rezultate, ali se uvijek iznova odgađao dan predstavljanja izvješća u javnosti, prenosi Deutsche Welle
Na koncu, njemački list Die Welt pretekao je europskog povjerenika za pitanje energije Güntera Oettingera i objavio najvažnije zaključke ispitivanja izdržljivosti europskih nuklearki. Rezultat je - zastrašujući. EU broji 68 elektrana sa 134 atomska reaktora, uz goleme razlike od zemlje do zemlje. Tako ima elektrana koje još nisu provele sigurnosne mjere dogovorene nakon nesreće u Černobilu, prije više od dvadeset godina.
Fukushima u Europi - lako moguća!
Neke nuklearke - poput Olkiluta u Finskoj i Forsmarka u Švedskoj - neće izdržati ni sat vremena ako odjednom nestane električne energije ili ako dođe do nepredviđenog otkazivanja sustava hlađenja. Upravo se to dogodilo u japanskoj elektrani u Fukushimi, što je izazvalo katastrofalne posljedice s obzirom da se nuklearni proces nastavio bez ikakve kontrole.
Jochen Stay, glasnogovornik nevladine udruge Ozračeni protiv nuklearne energije, tvrdi da je stanje u europskim nuklearkama mnogo gore nego što će to pisati u izvješću Europske komisije. Njegova organizacija ustanovila je da većinu europskih nuklearki zapravo uopće nisu provjerili nezavisni stručnjaci.
Oni su obišli jedva trećinu pogona, a svim ostalima je poslan upitnik o mjerama sigurnosti nuklearke. Drugim riječima, tvrdi Stay, vlasnici nuklearki su u te upitnike mogli pisati što ih je volja, a čak i tu nedostaju neka pitanja koja su bitna za sigurnost - na koncu, čitavog kontinenta.
Mnogo pitanja - ali ipak ne sva!
Tako je svojedobno bilo mnogo riječi o mogućnosti da na neku nuklearku - slučajno ili ne - padne putnički zrakoplov pa se postavljalo pitanje izdržljivosti. U ovom ispitivanju Europske komisije uopće nema tog pitanja jer, kako tvrdi Stay, niti jedna elektrana ne bi 'položila' takav ispit.
Ipak, ispitivanje koje je provela Europska komisija uključilo je pitanje kako bi nuklearke izdržale prirodne katastrofe. Osobito kod elektrana u Francuskoj utvrđeno je da mnoge ne bi izdržale poplavu, a kod gotovo svih - uključujući one u Njemačkoj - utvrđeno je da nisu pripremljene da u slučaju potresa automatski spriječe moguću katastrofu.
Prosvjedi protiv nuklearki
Katastrofa u Fukushimi uvelike je uplašila Europljane koji traže potpunu zabranu korištenja atomske energije.
Sve u svemu, kako piše njemački list Die Welt, Europska komisija zaključila je da bi vlasnici nuklearnih elektrana smjesta trebali uložiti milijune eura da bi barem donekle povećali sigurnost nuklearnih elektrana u EU. Na nužne mjere sigurnosti za europske nuklearke potrošilo bi se i do 25 milijardi eura.
Može se samo nagađati da je takav porazan rezultat ispitivanja, vrlo neugodan za mnoge vlade Europske unije, bio razlog zašto je Europska komisija uvijek iznova odgađala službeno objavljivanje izvješća. Čak i na dan kada su njemački mediji otkrili sadržaj ispitivanja glasnogovornica europskog povjerenstva za energetska pitanja objavila je da službeno rezultat 'neće biti objavljen prije sastanka predsjednika država ili vlada Europske unije 18. listopada'.
Zapravo nakon havarije u Fukushimi Europa nije tek željela jednokratno ispitati sigurnost europskih elektrana, nego redovito - svakih desetak godina - provjeravati mogu li Europljani mirno spavati. Jer i Černobil je pokazao: bez obzira gdje se u Europi dogodi nekakva nesreća, pogođen će biti čitav kontinent.