Sabina Glasovac (SDP) rekla je kako taj prijedlog zakona, ni u svom konačnom obliku, nije odgovorio na ključne probleme koje muče sustav socijalne skrbi tj. potrebu za ujednačenosti u postupanju i u praksi bez obzira na to gdje su centri za socijalnu skrb, nema rasterećenja u ovlastima i nadležnostima koje nemaju nikakve veze sa sustavom socijalne skrbi i slično.

Uz to, kazala je, tim zakonom nisu dobili potrebni okvir za razvoj kvalitetne mreže i palete naknada i usluga koja će biti u skladu sa stvarnim potrebama korisnika.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) smatra da će reforma sustava socijalne skrbi dovesti do centralizacije, etatizacije i institucionalizacije te demontaže sustava socijalne skrbi.

"Ovaj set zakona koji predstavlja reformu socijalne skrbi pokazuje zorno koliko je ova vlada svjetlosnim godinama udaljena od čovjeka i realiteta", kazala je.

Za razliku od njih Ljubica Lukačić (HDZ) istaknula je kako će ta reforma rezultirati transparentnijim, učinkovitijim i profesionalnijim sustavom koji će biti na usluzi svim korisnicima socijalne skrbi.

Osvrćući se na dio Zakona o socijalnoj skrbi koji se odnosi na osobe sa invaliditetom podsjetila je da je vlada već treći put u četiri godine povećala neko od prava za osobe s invaliditetom. Istaknula je i da povećanje osobne invalidnine i ukidanje imovinskog cenzusa, pri čemu samo povećanje osobne invalidnine na godišnjoj razini, na postojećem broju korisnika, iznosi 120 milijuna kuna godišnje.     

Upozorivši da se godinama smanjuje broj udomiteljskih obitelji za djecu Andreja Marić (SDP) rekla je da danas o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi brine 1320 obitelji, što je 150 manje u odnosu na 2015. Također, upozorila je i da se značajno povećala dobna granica udomitelja, pa je po podacima Foruma za kvalitetno udomiteljstvo, u samo tri godine došlo do povećanja prosječne starosti udomitelja sa 55 na 60 godina. To smatra problematičnim jer udomiteljima s navršenih 65 godina prestaje pravo na usvajanje djece.

Mostov Ante Kujundžić, koji je i sam udomitelj djece, poručio je kako ne želi generalizirati kada govori o radu centara za socijalnu skrb jer je u tom sustavu upoznao mnoštvo čestitih, dobrih i poštenih ljudi koji rade svoj posao.

"Kada sam krenuo u posvojenje i kada smo supruga i ja slali e-mailove centrima četiri centra su mi na e-mail odgovorila nakon godinu dana, a velika većina je odgovorila nakon 20 minuta. U tom sustavu opstoje ljudi koji rade svoj posao, a eliminirati one koji ne rade", poručio je.     

Navodeći kako će podnijeti više od 20 amandmana na taj set zakona o reorganizaciji sustava socijalne skrbi Marijana Puljak (Centar) rekla je da podržavaju učinkovito i racionalno organiziran sustav socijalne skrbi te ujednačavanje standarda i razine socijalnih usluga na razini cijele zemlje. Upozorila je i da će osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb dovesti do veće centralizacije i po terenu biti još manje socijalnih radnika.

Puljak je navela da se protive da se o pritužbama protiv odluka ministarstva odlučuje kroz povjerenstvo jer se time, drži, ukida uobičajena sudska zaštita te korisnicima uskraćuje odgovarajuća pravna zaštita. Također, protive se i osnivanju Obiteljskih centara kao zasebnog državnog tijela jer smatraju da oni mogu biti ustrojstvena jedinica unutar Hrvatskog zavoda za socijalni rad te se protive i osnivanju Akademije socijalne skrbi

Za razliku od nje, osnivanje Akademije socijalne skrbi podržala je Vesna Bedeković (HDZ) kazavši da će njezina svrha usustavljivanje i standardiziranje stručnog usavršavanja, dok Ivan Ćelić (HDZ) smatra kako je osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad put ka depolitizaciji ustanova unutar socijalnog sustava.