Već na samom početku sjednice pauzu je zatražio klub HDZ-a, no predsjednik Sabora Šprem odgovorio mu je da stanku može tražiti tek kada se utvrdi dnevni red. No, Matušićev istup tek je bio uvod u zamjerke ostatka oporbe.

HDZ-ov Vladimir Šeks usprotivio se što se u dnevni red kroz hitni postupak uvrstila izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, i to bez mišljenja matičnog Odbora za lokalnu samoupravu, koji još uvijek nije ni formiran. Istu zamjerku imao je i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, no vladajuća je većina uspjela osigurati dovoljnu potporu za hitni postupak.

Koplja su se lomila i oko točaka vezanih uz izmjene odluka i deklaracije, kako bi se referendum za ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao održati 22. siječnja. Lesar je vladajućima zamjerio što za te točke dnevnog reda nisu dobili objašnjenje u materijalima, ali i zato što u njima ne piše tko je predlagatelj. HDZ-ov Frano Matušić urgirao je pak da se oko promjene datuma referenduma dogovori konsenzus svih stranaka te da se te točke dnevnog reda uvrste sutra ujutro.

Za prigovor se javio i HDSSB-ov Zoran Vinković. 'Ovih šest glasova protiv ne znači da je HDSSB protiv EU. Ali je protiv ovakvog silovanja demokracije. Da se ovako važni materijali još štampaju, to je kao da kažete da će novi strip izaći za tri mjeseca. Jesu li Hrvati tako ulazili i u Jugoslaviju, bez ikakvih materijala i dokumenata?' zapitao se Vinković.

Stvar je ipak pokušao primiriti SDP-ov Zoran Milanović, koji je zastupnicima rekao da se materijali tiskaju te da će ih dobiti uskoro.

'Nećemo vam nabijati na odgovornost da ste protiv EU-a ili da želite srušiti stvar. Ali dajte da razumno pričamo o toj temi. Dobit ćete materijale, o tome ćemo raspravljati i očitovati se. Dajte malo razuma', pledirao je Milanović

Nakon toga, Šprem je odredio stanku od pola sata kako bi se mogli odštampati materijali.

Nakon polusatne pauze, HDZ je zatražio novu stanku od pet minuta, nakon koje se Josip Salapić obratio Saboru. Požalio se kako novi zastupnici na klupe nisu dobili poslovnik i Ustav te podsjetio na to što se događalo na Odboru za zakonodavstvo

'Ono što nas čudi, a nije u europskom duhu je to što se dogodilo na odboru za zakonodavstvo kada smo doživjeli veliku razinu bahatosti i nerazumijevanja. Niste se udostojili da zastupnicima na klupe date Ustav, poslovnik i prijedloge zakona o kojima želite da odlučujemo', rekao je Salapić, a aktualnu vladajuću većinu prozvao jer nisu pomagali ulasku Hrvatske u Europsku uniju kada su bili u oporbi.

Šprem mu je odgovorio da se za poslovnike i Ustav trebao pobrinuti prethodni tajnik Sabora.

SDP-ov Neven Mimica potom je u ime predlagatelja predstavio paket zakona o Vladi, ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, sustavu državne uprave, izmjene i dopune o pravima državnih dužnosnika i zakona o državnim službenicima, a kojima se, kako je rekao, između ostalog, kreće u reformu državne uprave jer ova vlada neće imati 100 dana, nego 100 minuta da počne raditi u punom pogonu sve potrebno za otklanjanje poteškoća u kojima se nalazi Hrvatska, a koje bivša Vlada nije otlonila na učinkovit način.

Nova će Vlada imati 20 ministarstava, dakle, četiri više nego dosada, te tri državna ureda, a ukidaju se državni tajnici i ravnatelji uprava te uvode zamjenici i pomoćnici ministara, a sve to bi trebalo dovesti do učinkovitog funkcioniranja Vlade i državne uprave te ušteda od 100 milijuna kuna za cijeli mandat Vlade, a s obzirom da su se mjesta tajnika dosad prilagođavala dnevno-političkim potrebama, dok stvarna odgovornost ravnatelja nije ni postojala, kazao je Mimica.

Ponovio je da oni koji kvalitetno obavljaju svoj posao, ne trebaju strahovati za radna mjesta, te kazao da će umjesto 60 dosadašnjih državnih tajnika postojati 20 zamjenika ministara, a umjesto 153 ravnatelja uprava 80 pomoćnika ministara. Smanjenjem ukupnog broja sa 543 na 416 radi se o uštedama od 25 milijuna kuna godišnje, odnosno 100 milijuna kuna za cijeli mandat Vlade.

Odmah su reagirali HDZ-ovi zastupnici, među kojima prvi Ivan Šuker, koji je paket zakona prozvao floskulom i čistom političkom čistkom ljudi koji su završili pregovore s Europskom unijom te istaknuo da neće dovesti do nikakve uštede zbog većih koeficijenata plaće novih mjesta, dok je stranački mu kolega Josip Đakić ustvrdio da se ne radi o nikakvoj racionalizaciji, nego političkom zbrinjavanju i zaključio: 'Ovo sve govori o tome da su mačevi i britve isukani i da je ovo najbolji pokazatelj o početku sječa glava'.

Prvi na rasporedu za raspravu po klubovima bio je IDS-ov Damir Kajin, koji je na neki način odgovorio i na HDZ-ove replike. 'Nova politika ne može voditi politiku sa starim kadrovima. Što se niste bunili kada je Karamarko u Ministarstvu unutarnjih poslova imenovao 85 generala', kazao je Kajin, nakon čega je uslijedio niz HDZ-ovih replika.

Uz ogradu da tek treba vidjeti tko će voditi nova ministarstva i kako će izgledati program Vlade, Dragutin Lesar je u ime Hrvatskih laburista pohvalio osnivanje posebnog Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Spomenuo se i toga kako će u novom ustroju biti 127 dužnosnika manje, što po njemu ipak nije pokazatelj iskrene namjere da se smanji broj službenika i dužnosnika. 'Pronađite agencije, zavode i urede po Zagrebu. Ako je samo 127, onda je to premalo', rekao je Lesar

Šuker je u ime Kluba zastupnika HDZ-a kazao da njegova stranka neće podržati ovaj paket zakona jer, između ostalog, smatraju da se radi o političkom etiketiranju i političkim smjenama, a riječ je o ljudima koji su sudjelovali u pregovorima s EU i minimum pristojnosti bi bio da ih se ne etiketira tim više što dobar dio njih nije pripadnik neke stranke. Ravnatelji su izabrani na javnim natječajima, podsjetio je Šuker, a potom se zabrinuo nad tim što će reći Svjetska banka nad najnovijim navodnim šparanjima s obzirom da su koeficijenti za plaće novim zaposlenicima viši te još jednom ustvrdio da je sve to, kao i povećanje broja ministarstava, namijenjeno zadovoljavanju političkih apetita za funkcijama.

Nakon što su zahvaljujući većini u Saboru izglasali spomenuti paket zakona kojim je ozakonjen preustroj Vlade, krenula je objedinjena rasprava o izmjenama Zakona o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Zagreba te izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi po hitnom postupku, prije početka koje je Šeks ponovio svoje protivljenje tome što su uvrštene u dnevni red kroz hitni postupak bez mišljenja matičnog Odbora za lokalnu samoupravu, koji još uvijek nije ni formiran.

U ime predlagatelja zakona SDP-ov Zvonimir Mršić kazao je da predlažu da župan, ako je riječ o njegovom imenovanju na nespojivu dužnost, nakon pola odrađenog mandata ima pravo imenovati na svoje mjesto svojega zamjenika. HDZ-ovci su ponovili svoju zamjerku da vladajući ovaj zakon žele izmijeniti samo zato da bi primorsko-goranski župan Zlatko Komadina mogao biti imenovan ministrom u novoj Vladi, a čak je i HDSSB-ov Zoran Vinković zakon nazvao 'Komadina zakon' koji je prevara birača te najavio da će HDSSB tražiti ocjenu ustavnosti. Šuker je prijedlog izmjena nazvao 'bacanjem demokracije pod noge', Glavak 'suspendiranjem volje građana i demokracije', a postavilo se i pitanje tko će zamijeniti zamjenike. Na kraju rasprave o spomenutim zakonima iza 22 sata isti su izglasani s 81 glasom za i 21 protiv.