''Činjenica je da kandidati koje smo sada izabrali u Povjerenstvo nemaju neki preveliki profesionalni CV, da ima ljudi koji su doslovce došli vrlo blizu politike. Isto tako, činjenica je da se ljudi ne javljaju na natječaje u državnim institucijama, ne žele u njima raditi'', rekao je zastupnik Mišel Jakšić (SDP) u Hrvatskom saboru.

Prema prijedlogu Zakona o lobiranju, sve fizičke i pravne osobe koje se profesionalno bave lobiranjem bit će upisane u registar lobista koje će voditi Povjerenstvo za odlučivanje sukoba interesa.

Međutim, oporbeni klubovi napominju da će predloženi zakon teško dovesti do veće transparentnosti i prevencije korupcije, s obzirom na to da Povjerenstvo nema dovoljno ljudi ali ni ovlasti kao prije.

Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) također smatra da Povjerenstvu nedostaju neovisni ljudi. U novi saziv ubačene se četiri potkapacitirane, nestručne i politički podobne osobe, ustvrdila je, prozvavši pritom Igora Lukača, izvjestitelja u slučaju glasnogovornika Vade Marka Milića.

''Nakon što je javnost vidjela poruke iz kojih je jasno da je došlo do kaznenog djela s ciljem zapošljavanja prijatelja u Hrvatskim šumama, gle čuda, taj Lukač je suprotno desetogodišnjoj praksi rada te institucije, rekao da nema tu pogodovanja ni sukoba interesa. Time je od čitave hrvatske javnosti napravio budale'', izjavila je.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je neovisno tijelo, kazala je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić, koje je u razgovorima s resornim ministarstvom iskazalo spremnost za obavljanjem novih zadaća.

''Naravno, pod uvjetom da imaju pojačan broj osoba za određene provjere. Govorim o najmanje šest službenika, a proširit će se i prostori u kojem će djelovati. Sve to iziskuje financijska opterećenja koje će Ministarstvo pravosuđa snositi'', poručila državna tajnica.

Osim što će voditi registar lobista, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odgovarat će na upite državnih i javnih dužnosnika ukoliko budu imali nedoumice glede toga smiju li se sastati s nekim lobistom i o čemu je dozvoljeno s njim razgovarati.

To je jedna od dviju izmjena Zakona o lobiranje između prvog i drugog čitanje, rekla je Šimundža Nikolić.

''Unijeli smo i obnovu upisa. Dakle, onaj tko se upiše u registar lobista mora nakon 2 godine ponoviti svoj upis. Na taj će se način samoažurirati popis svih onih koji se misle ozbiljno baviti lobiranjem'', pojasnila je.

Miloš: Puko ispunjavanje kvačice na listi međunarodnih zahtjeva

Zakon također zahtijeva od lobista da podnose godišnja izvješća o radu, no zastupnica Možemo Jelena Miloš nedostatak vidi u tome što sličnu obvezu nemaju dužnosnici koji su se sastali s lobistima.

''Jesmo li znali tko sve lobira za pojedina zakonska rješenje prilikom donošenja Zakona o radu? Nismo. Jesmo li znali da li se ministar sastao s predstavnicima Bolta, Ubera i Glova? Imamo li popis ministrovih sastanaka? Ništa od toga nemamo'', kazala je Miloš koje je prijedlog zakona ocijenila kao ''puko ispunjavanje kvačice na listi međunarodnih zahtjeva''.

Državna tajnica najavila je niz edukacija za državne i javne dužnosnike o provedbi novog zakona, što je pozdravio HDZ-ov Davor Ivo Stier.

''Za uspješnu provedu ovog zakona bit će važno izbjeći stigmatizaciju lobista ili dužnosnika koji su otvoreni za komunikaciju s lobistima. Ako se lobiranje odvija po načelima transparentnosti i integriteta, takva komunikacija može bit vrlo korisna za formuliranje javnih politika koje će služiti općem dobru'', naglasio je.

Ružica Vukovac iz kuba Za pravednu Hrvatsku poručila je da je ovakav zakon, koji donekle uređuje djelatnost lobista, trebalo donijeti ranije a ne u zadnjim danima aktualnog saziva Hrvatskog sabora.

''Hrvatsku godinama tresu različite afere. U čijem se interesu donose pojedini zakoni? Kako i s kime vlast skapa poslove? Za kog se mijenjaju urbanistički planovi? Po kojim se kriterijima javni novac ulaže u privatne firme? Mnogo se toga skriva od javnosti'', rekla je Vukovac.