Krajem svibnja rumunjska televizija Prima TV izvijestila je da su stotine vozača uhvaćeni u lanac prevare s lažnom šlep službom. Prevara funkcionira na sljedeći način: prevarantske šlep službe operiraju po autocestama u paru s predstavnicima Darsa (operatera autocesta) koji osiguravaju vozilo. Potom vučne službe vozačima u nevolji jamče prijevoz do servisa, te brz i jeftin popravak koji neće biti veći od 150 eura. Kada vozač pristane i potpiše dokument, automobil se odvozi u radionicu, a nakon obavljenog servisa dobiva puno veći račun nego što mu je na početku obećano. Jedan od vozača rekao je da su od njega čak tražili 8000 eura.

Ako ne žele ili ne mogu platiti račun, tvrtka odbija vratiti automobil koji stoji zaključan na parkiralištu. Kako javlja Prima TV, zbog previsokih troškova, koji prema procjenama rumunjskih vozača mogu narasti i do nekoliko tisuća eura, deseci Rumunja jednostavno su ostavili zaplijenjene automobile u Sloveniji i vratili se u domovinu samo s tablicama. Kako prenosi rumunjska televizija, o opisanim slučajevima nadležne vlasti u Sloveniji izvijestili su ne samo rumunjsko veleposlanstvo, već i ambasade Njemačke, Poljske i Mađarske.

Austrijancu pljačka na autocesti pokvarila odmor u Hrvatskoj

U sličnim su se situacijama u Sloveniji našli i drugi strani državljani. Za austrijski internetski portal Kleine Zeitung svoj slučaj opisao je 36-godišnji Austrijanac iz Koruške, koji je sredinom svibnja sa suprugom preko Slovenije doputovao u Hrvatsku. Na primorskoj magistrali pukla mu je prednja desna guma pa je nazvao austrijsku udrugu vozača, motociklista i biciklista ARBÖ, čiji je član. Rekli su mu da pričeka i da će njegovo vozilo odvesti slovenska partnerska tvrtka.

Nedugo nakon toga navratio je djelatnik Darsa, osigurao oštećeni automobil i odvezao se, a pola sata kasnije stigla je druga vučna služba. Vozač je pitao Austrijanca je li zvao pomoć. 36-godišnjak je za austrijski portal rekao da je sve funkcioniralo vrlo profesionalno, pa su on i njegova supruga sigurni da je riječ o pomoći koju su mu poslali iz ARBÖ-a. No u stvarnosti je njegov automobil bio utovaren na kamion druge tvrtke, zbog čega je dobio poziv od vozača šlepera kojeg je poslao ARBÖ, kao i od predstavnika ARBÖ-a, već na putu do radionice.

Unatoč pitanjima gdje se nalazi, Austrijanac u tom trenutku nije posumnjao da nešto nije u redu. Vozač koji je prevezao njegovo pokvareno vozilo navodno ga je uvjeravao da sve ide kako treba i u dogovoru s ARBÖ-om te da će automobil besplatno prevesti. Vozilo je zajedno s dvoje putnika prevezeno s Primorske magistrale u servis Global Auto u Vranskom, prilično udaljenom od mjesta nesreće. Austrijanac je već zbog dugog puta posumnjao da nešto nije u redu, a sumnje su potvrđene po dolasku u Vransko. 'Ogromna radionica izgledala je poput groblja automobila', rekao je čovjek za austrijski internetski portal.

Nakon izmjene guma na autu, u radionici su mu rekli da nisu dobili nikakvu poruku od ARBÖ-a te da sve troškove mora snositi sam - izdali su mu račun u iznosu od 1.021 euro za prijevoz i promjenu dvije gume i tražili isplatu u gotovini. 'Otišao sam do bankomata preko puta i podigao novac. Da nisam platio, vjerojatno mi više ne bi dali auto. Nismo imali drugu opciju', rekao je Austrijanac. Dodao je kako su gume montirane u Sloveniji bile gotovo bez profila pa ih je morao mijenjati odmah po povratku kući.

Optužene tvrtke sve demantiraju

I austrijski i rumunjski mediji opisanu kontroverznu praksu povezuju s vlasnikom dvije tvrtke, osobom po imenu Samo Feštajn. U slučaju rumunjskih vozača optužbe se odnose na njegovu tvrtku Žonta, koja također nudi usluge vučne službe, a Austrijanac je imao neugodno iskustvo u spomenutoj tvrtki Global auto. Šleper Žonta nekoliko se puta pojavljivao u medijima proteklih godina, no Dars je prije tri godine raskinuo suradnju s tom tvrtkom nakon sumnji u krivotvorenje dokumentacije, brojnih pristiglih pritužbi i opetovanog kršenja ugovora. Slično je postupio i hrvatski upravitelj autocesta HAC. Istovremeno, Feštajn je ovog travnja bio uključen i u kriminalističko istraživanje zbog sumnji na nepravilnosti u Darsu, gdje je dolazilo do pogodovanja na javnim natječajima, te sumnji na podmićivanje i kartelsko udruživanje.

I Global auto i Žonta demantiraju sve navode o nepravilnostima. List Dnevnik, koji je već nekoliko puta izvijestio o prijevarama na slovenskim autocestama, objavio je njihovu izjavu u kojoj navode da su u slučaju na koji je istaknuo Austrijanac 'usluge obavljene kvalitetno, na vrijeme i po konkurentnoj cijeni', te da je Austrijanac pristao na iznos računa. Nisu komentirali kako je vučna služba došla do vozača, jer je to navodno učinila druga tvrtka. Tvrdili su da je Austrijanac pristao na polovne gume te da mu je za dvije gume naplaćeno 260 eura.

Što se tiče vozača koji su svoja iskustva opisali za rumunjsku televiziju, iz tvrtke Žonta odgovorili su da ne pružaju navedene usluge. Pritom su Dnevniku najprije dali ime jedne vučne tvrtke, no kad je ona opovrgla bilo kakvu upletenost, naveli su drugu tvrtku.

AMZS: Prevaranti patroliraju autocestama, jako su uvjerljivi

Javni servis RTVSlo kontaktirao je javne tvrtke AMZS (Auto-moto savez Slovenije) i Dars (Državne autoceste Slovenije), i iz obje su potvrdili da su svjesni onoga što se događa na slovenskim autocestama. Članovi AMZS-a i članovi partnerskih inozemnih autoklubova u zadnje su vrijeme žrtve sustavnog obmanjivanja u slučaju nezgode ili kvara vozila na autocesti, priopćio je AMZS.

I sami primjećuju isti obrazac koji su vozači opisali stranim medijima: "Unatoč pozivu pozivnom centru AMZS-a (točnije pozivnom centru matičnog inozemnog kluba, partnera AMZS-a), koji je osigurao da pomoć stigne na cestu u najkraćem mogućem roku kod člana AMZS-a ili člana inozemnog kluba pojavio se konkurentski pružatelj usluga pomoći na cesti, koji je uvjerio korisnika da će on izvršiti intervenciju, čime je napravio nepotrebne troškove članu', navode.

Pritom se postavlja pitanje kako je moguće da neke tvrtke tako posluju na slovenskim autocestama. Navodno imaju sustav kojim se vozači koji su zapeli na autocesti brzo detektiraju i stignu do njih i prije šlepera koje AMZS pošalje na mjesto. Kako su rekli u AMZS-u, primjećuju da ove tvrtke 'patroliraju' autocestama kako bi pronašli vozače koji se nađu u nevolji. Neovlašteni izvođači vrlo su uvjerljivi u svom pristupu i mogu stvoriti dojam da pomoć na cesti obavljaju za AMZS ili u ime AMZS-a, upozorili su.

AMZS također upozorava vozače da ne sklapaju nikakve dogovore s djelatnicima vučne službe koji stanu kraj njihovog pokvarenog vozila. Bez njihove suglasnosti takve tvrtke ne mogu učiniti ništa, ali ako im vozač da suglasnost za zahvat i potpiše dokumente, kasnije mora pokriti i njegove troškove koji - kako gore opisani primjeri pokazuju - mogu biti vrlo visoki.

Dars i policija: Nazovite i prijavite prijevaru

Kako bi vozači izbjegli dodatne probleme i neugodnosti, Dars ih poziva da svaki put kada im se pokvari vozilo nazovu broj 1970 gdje će dobiti sve potrebne upute. Djelatnici Darsovog održavanja besplatno će doći na mjesto događaja i osigurati mjesto događaja. Nastavak intervencije ovisi o tome hoće li se vozilo zaglaviti na nekom od trakova autoceste ili na parkirališnom traku ili odmorištu.

U Darsu su objasnili da su kao operater autocesta i brzih cesta dužni sami ukloniti sve zapreke na voznoj ili pretjecajnoj traci - uključujući i oštećena vozila. U tom slučaju Dars šalje svoje vozilo u zaštitu dionice autoceste na kojoj se vozilo zaustavilo i automatski aktivira svog ugovorenog kooperanta – koji na vozilu mora imati odgovarajuću naljepnicu s oznakom Darsa – da ukloni vozilo s autoceste u najkraćem mogućem vremenu. Ujedno, zaduženi su i za uklanjanje svih oštećenih vozila, čak i ako su zapela na parkirališnoj traci ili odmorištu, a koja su teža od 3,5 tone.

Za vozila koja su lakša od 3,5 tone i zaustavljaju se na parkirnoj traci, niši autoceste ili odmorištu, vozač je dužan sam organizirati uklanjanje u roku od dva sata. Ukoliko se vozači za pomoć obrate vlastitoj osiguravajućoj kući ili stranoj udruzi, Dars je odgovoran samo za osiguranje vozila. Neovlašteni pružatelji vučnih usluga vrebaju upravo takve slučajeve. U Darsu dodaju da u cilju rješavanja problema pregovaraju s policijom i osiguravajućim društvima radi koordiniranog djelovanja.

Slovenska policija pak savjetuje svima koji upadnu u zamku prevarantskih šlep službi da odmah nazovu broj 113 i prijave kazneno djelo. Potvrdili su i da su upoznati s nekolicinom slučajeva, te da su većina prevarenih građana stranici. No, upozoravaju da je zbog preklapanja građanskopravnog odnosa i kaznenog zakonodavstva, za dokazivanje kaznenog djela prijevare potrebno prikupljanje dodatnih obavijesti i dokaza, što je teško jer većina prevarenih građana su stranci u tranzitu koji se ne vraćaju u Sloveniju.