Mađarska vlada izazvala je bijes Bruxellesa nakon što je postavila postere s likom Junckera i Sorosa, uz tekst koji ih optužuje da ugrožavaju sigurnost Mađarske. 'Vi također imate pravo znati što vam priprema Bruxelles', stoji u tekstu, a ispod slike piše da EU namjerava usvojiti obvezne kvote za raspodjelu imigranata, oslabiti pravo država članica na zaštitu granica i učiniti dolaske lakšima uz 'migrantske vize'. Posteri su izazvali žestoke reakcije visokih dužnosnika EPP-a koji zauzimaju i ključne pozicije u institucijama Europske unije te je 12 stranaka članica pokrenulo postupak izbacivanja Orbanove stranke iz zajedničke političke obitelji.

U utorak je čelnik EPP-a Manfred Weber zaprijetio Orbanu da će njegova stranka biti izbačena iz EPP-a, grupacije stranaka desnog centra, ako ne ispune tri uvjeta: uklone panoe koji su dio njihove kampanje za europske izbore u svibnju, ispričaju se EPP-u i vrate sveučilište američkog filantropa mađarskog porijekla Georgea Sorosa u Budimpeštu. Weber je takozvani Spitzenkandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije na izborima u svibnju, mjesto koje sada drži Juncker.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u petak da bi njegova vladajuća nacionalistička stranka Fidesz mogla napustiti EPP zbog sukoba koji je izbio oko protubriselske kampanje koju je povela njegova vlada, ne pokazujući znakove popuštanja pod pritiscima. Orban bi eventualno mogao popustiti oko plakata, kao što je to dan ranije kazao njegov predstojnik ureda Gergely Gulyas, najavivši da će biti zamijenjeni, ali malo je vjerojatno da će popustiti oko Sorosa, koji mu je glavna meta proteklih godina, odnosno njegove aktivnosti i promocija liberalnih vrijednosti.

Govoreći za državni radio, Orban je kazao bi mu bilo draže da sudjeluje u reformi EPP-a i okrene političku platformu grupacije u smjeru antimigracije, no također je iskazao spremnost da Fidesz napusti EPP.

O slučaju Fidesz EPP će raspravljati 20. ožujka. Ako napusti EPP, Orban je najavio tješnju suradnju sa saveznicima iz Poljske. Tamošnja vladajuća stranka Pravo i pravda, koja također zbog načina upravljanja zemljom ima problema s Bruxellesom, nije članica EPP-a, već u Europskom parlamentu djeluje unutar Kluba europskih konzervativaca i reformista (ECR), u kojem se nalazi i hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić.

U HDZ-u nemaju službeni stav vezano uz izbacivanje Orbanova Fidesza iz EPP-a jer, kako su nam rekli, konzultacije unutar političke obitelji još traju. Premijer je prije desetak dana u Varaždinu komentirao Orbanov potez, kazavši da se radi o jako lošoj odluci s kojom se ne slaže. 'Mislim da šalje krivu poruku', kazao je tada premijer. HDZ se pritom nalazi u delikatnoj situaciji jer želi osnažiti veze s našim sjevernim susjedom.

Plenković je od dolaska na vlast popravio odnose s kontroverznim mađarskim premijerom, zategnute u vrijeme Zorana Milanovića, ali i ranije zbog sukoba oko upravljačkih prava u Ini, odnosno s tim slučajem povezanog podizanja optužnice protiv čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, kojeg se sumnjiči da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera.

Navodno je glasovanje o suspenziji Mađarske u Europskom parlamentu, u kojem su HDZ-ovi zastupnici stali na stranu Fidesza, bilo razlogom zatopljenja odnosa dviju zemalja. Navodno je zbog toga Mađarska odustala i od blokade ulaska Hrvatske u OECD. Hrvatska je prije koji dan također donijela amandmane na Zakon o Ini, koji bi trebali omogućiti promjenu vlasništva u toj kompaniji, što je oporba nazvala izdajom.

Hrvatska vlada, s druge strane, očekuje pomoć od Budimpešte kako bi spasila od propasti LNG projekt na otoku Krku, odnosno želi da se Mađarska obveže na kupnju plina. Tako se u trenucima dok se Fidesz nalazi pred izbacivanjem iz EPP-a hrvatski ministar okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak nenajavljeno u Budimpešti sastao s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjártom, jednim od glavnih ljudi premijera Viktora Orbana, a bio je u misiji uvjeravanja druge strane da sudjeluje u realizaciji projekta LNG-a.

U EPP-u je više od 70 članica, a dvanaest je stranaka koje traže sankcioniranje Fidesza, i to su: CdH i CD&V iz Belgije, Kokoomus iz Finske, Nova demokracija iz Grčke, TS/LKD iz Litve, CSV iz Luksemburga, Hoyre iz Norveške, CDA iz Nizozemske, CDS-PP i PSD iz Portugala te Kristdemokraterna i Moderaterna iz Švedske.

Među njima za sada nema onih HDZ-u vjerojatno najvažnijih, čiji će primjer i reakciju vjerojatno slijediti, njemačkog CDU-a, iako je Weber član sestrinskog bavarskog CSU-a.

EPP je velika organizacija. U političkoj skupštini EPP-a okupljeni su predsjednik Joseph Daul, deset potpredsjednika, počasni predsjednici, glavni tajnik i ministar financija, uprava skupine Europskog parlamenta i po jedan predstavnik svake stranke članice, ili ukupno 260 osoba. Nekoliko šefova država i vlada EU-a, među kojima kancelarka Angela Merkel, 13 članova Europske komisije (svaka država EU-a je zastupljena), predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani članovi su te političke obitelji te ona predstavlja najveću skupinu u Europskom parlamentu.