Cilj je praćenje i nadziranje utjecaja energetskih obnova na uštede, smanjenje razine energetskog siromaštva te kreiranje novih radnih mjesta, priopćili su u ponedjeljak iz Savjeta.

U izradi indikatora za alat pod nazivom "Višerazinski okvir energetske obnove" Hrvatska je sudjelovala s Mađarskom, Irskom, Italijom, Poljskom, Španjolskom, Turskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Novi je alat nastao kroz projekt BUILD UPON2 i do sada je već testiran u više od 30 europskih gradova.

"Od hrvatskih gradova u projekt smo uključili Veliku Goricu koja je provela mjerenje učinaka na razini projekta energetske obnove Osnovne škole 'Nikola Hribar'. Ostvarili su godišnje smanjenje CO2 od 75 posto, potrošnje energije na grijanje od 76 posto, dok je ukupno smanjenje potrošnje energije iznosilo 82 posto", kažu u Savjetu.

Voditelj projekta Benjamin Petrović naveo je da je tijekom trajanja projekta grad Dublin obnovio 300 domova i ostvario 60-postotno smanjenje CO2, u 65 posto domova poboljšana je kvaliteta zraka, dok je u njih sto posto poboljšan stupanj toplinske udobnosti zimi.

Dodao je da je u metodologiju bilo uključeno 13 pokazatelja kvalitete obnove uključujući okolišne, društvene i ekonomske pokazatelje. Okolišni indikatori obuhvatili su stopu energetske obnove, smanjenje emisija CO2, smanjenje potrošnje krajnje energije, dodatnu energiju iz obnovljivih izvora; društveni indikatori obuhvatili su smanjenje energetskog siromaštva, kvalitetu zraka u unutarnjem prostoru, stupanj toplinske udobnosti zimi i ljeti.

Ekološki indikatori, ističu u Savjetu, fokusirani su na troškove ulaganja, isplativost postignutog smanjenja potrošnje energije, radna mjesta povezana s energetskom obnovom, usavršavanje građevinskih stručnjaka i radnika, ukupne financijske uštede kod krajnjih korisnika na troškovima grijanja, hlađenja i dr.

Tvrde kako je ovaj alat još jedno oruđe u ostvarenju ciljeva kampanje Europske komisije Renovation Wave prema kojoj se nastoji udvostručiti stopa energetske obnove diljem Europe do 2030. i time obnoviti 35 milijuna zgrada.

"Energetske obnove na razini gradova jedna su od najznačajnijih prilika za ostvarenje dekarbonizacije sektora zgradarstva i postizanje EU ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine. Energetske obnove zgrada donose puno širi spektar korisnih učinaka poput ušteda energije, energije proizvedene iz obnovljivih izvora te stimuliranja gospodarstva. Možemo postići rezultate koji mogu biti ključni u gospodarskom oporavku poslije pandemije“, kazao je Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.