Grad Zagreb uputio je u skupštinsku proceduru Akcijski plan za sprečavanje vandalskog grafitiranja kojim bi se trebao smanjiti broj išaranih pročelja zgrada. Prema istraživanju Instituta za turizam, provedenog 2012. na uzorku od 1832 turista, kao dva najveća nedostatka Grada Zagreba ističu se stare fasade i grafitima uništena pročelja zgrada
Policijski podaci iz 2013. pokazali su da su evidentirana 154 slučaja nedozvoljenog grafitiranja, među počiniteljima utvrđeno je 16 njih otprije poznatih, grafiteri su bili u dobi od 14 do 22 godine, trinaest ih je bilo punoljetno, a tri maloljetna. Policija kaže da je najveći broj grafita nastao u periodu od 14 do 23 sata, a najčešće se 'žvrlja' utorkom i četvrtkom.
Kako Zagreb pretendira biti europska prijestolnica kulture i turistička destinacija, Gradska uprava odlučila je krenuti s ambicioznim Akcijskim planom. Ambicioznim utoliko što se planira osnivanje interventnog tima koji bi unutar 24 sata uklanjao grafite. Predviđa se da će građani svježe grafite moći prijaviti na besplatni telefon ili putem maila, a interventni tim bi u 24 sata izašao na teren, uklonio grafit te zaštitnim premazom, koji odgovara boji zgrade, sanirao uništeno pročelje.
Plan predviđa uvođenje obveze za premazivanje zgrada zaštitnim premazom do tri metra visine, za što će biti zaduženi suvlasnici zgrada odnosno upravitelj zgrade. Posebno se to odnosi na zgrade kojima su pročelja svježe obnovljena.
Osim građana, grafite će biti obvezni prijaviti komunalni redari, ali i svi djelatnici Zagrebačkog holdinga koji za Grad obavljaju komunalne poslove na ulici. Plan bi trebao provoditi gradski koordinator, a on će biti na čelu tročlanog tima sastavljenog od ljudi iz Gradske uprave, ZGH i, ako bude potrebno, policije.
Predviđa se i izrada gradske karte grafita, koja bi bila javna, na temelju koje će se pratiti dinamika uklanjanja grafita i učestalost njihova pojavljivanja u gradskim četvrtima. Iako zakon propisuje sankcije za 'žvrljanje' po fasadama, po mišljenju Županijskog državnog odvjetništva kaznena odgovornost za grafitiranje prema članku 235. Kaznenog zakona moguća je samo kada je crtanjem ili pisanjem 'značajnije izmijenjena površina zidova, motornih vozila i sl. i kada se zaista može govoriti o promjeni izgleda tih površina'.
U Gradu drže da navedeno mišljenje otežava izricanje težih kazni za grafitiranje pa planiraju, ukoliko se utvrdi da primjena propisa kojima je sankcionirano grafitiranje nije dostatna, inicirati donošenje posebnog zakona o grafitima kojim bi se na cjelovit način uredilo to pitanje. Akcijski plan trebao bi biti usvojen na Skupštini zakazanoj za 26. ožujka.
