“Brzi testovi jesu poudzdani i točni i to je uvjet da ih se stavi na tržište”, kaže Mirjana Marchiotti na pitanje jesu li brzi testovi zaista pouzdani. Razlika je, kaže, u tome koji se bris koristi. Najčešće je to bris nosa, duboko prema ždrijelu, i taj se smatra najpouzdanijim. Mogu se koristiti i uzorci sline, ali kod sline je osjetljivost puno niža, govori, i zbog toga će ti testovi biti izbrisani s harmonizirane europske liste. Za testove koji koriste i uzorak iz usta i iz nosa, kaže, ne zna.

Ivan Marchiotti na N1 kazao je da od proizvođača ovisi kako će napraviti test, ali da su “u načelu testovi za kućnu upotrebu i oni koji se koriste u laboratorijima isti”.

“Razlika je samo u načinu upotrebe”, kaže.

“U načelu se ne razlikuje kućni test od onog koji koriste u laboratorijima. Za laboratorijski test je puno opsežnija i kompliciranija uputa. Pacijentu koji bi sam to radio kompliciralo bi se život. To je pojednostavljeni test. Način na koji je pisan mora biti razumljiv laiku, sama pločica, sam princip kemijski, imunokemijski je potpuno jednak”, objašnjava.

Govoreći o svojoj tvrtci, koja jedina u Hrvatskoj proizvodi brze dijagnostičke testove, Mirjana Marchiotti kaže: “Brzim testovima smo se počeli baviti još 2000., tada su to bili testovi na trudnoću i zarazne bolesti. Kad je krenula brza dijagnostika u pandemiji, brzo smo se prilagodili i počeli proizvoditi svoj test. Komponente kupujemo od originalnih proizvođača, ali mi radimo ulaznu kontrolu, sami radimo uputu, validirali smo ih u HZJZ-u…”, govori.

<< Milijardu kuna potrošili smo na testove za koronu, no svi su iz uvoza osim onih tvrtke Biognost. Njezini osnivači kažu: Pojavile su se firme za koje nikad nismo čuli, ali nismo tu da budemo žandari...>>

“Tržište je zasićeno, puno je testova. Mi jesmo prisutni na hrvatskom tržištu, ali smo puno više izvezli u inozemstvo”, govori ona, dodajući da Biognost puno izvozi u Makedoniju, Kosovo i Srbiju.

“To je tržišno natjecanje”, kaže Mirjana i dodaje: “Po našem zakonu o javnoj nabavi, prevalentna je cijena, ona je ta koja diktira koga će se odabrati na tržištu.”

Što se tiče cijene testova, kaže: “U samom startu su cijene bile jako visoke, cijena transporta je na početku pandemije skočila nekoliko puta. U startu su cijene bile znatno više nego sada. Konkurencija je ta koja je snizila cijene. A cijenu je skinulo i to što se s vremenom vidjelo da je potrebno mnogo više testova. Mi smo s cijenom uglavnom kao i uvozni.”

“Ovo što će se sada uvesti, to masovno testiranje, to će biti dobro jer će pacijenti koji imaju simptome puno prije saznati odnose li se oni na koronu ili neku drugu infekciju pa će puno brže ići u izolaciju ili liječniku”, objašnjava.

“Imamo i test na fluronu, test koji razlikuje gripu od korone. Njime će pacijent moći dokazati ima li gripu ili covid ili oboje”, kaže. U Hrvatskoj, kaže, još uvijek nema potražnje za ovom vrstom testa.

Ivan Marchiotti kaže kako brzi testovi detektiraju sve sojeve. “Ovi testovi hvataju unutarnji protein, onaj koji se ne mijenja kod promjena varijanti. On hvata omikron, kao i deltu, kao što će hvatiti i buduće sojeve”, kaže.

“Važno je dobro uzorkovati, ako loše uzorkujete, imat ćete loš rezultat, bez obzira na test. Ako morate čekati pet dana na PCR, taj test gubi smisao”, kaže Marchiotti.

“Ljudi ne razumiju da bi covid bio gori od kuge i kolere da se pojavio 30 godina prije, kad nismo imali testove i cjepivo. Važno je testirati se. Ljudi, testirajte se, puno je jeftinije i mnogo je manja smrtnost. Vidimo da će u Kini u dva dana testirati 14 milijuna ljudi da bi mogli raditi, proizvoditi i biti produktivni”, zaključuje Marchiotti.