Južnoameričke zemlje u Amazoniji odlučile su u utorak osnovati "savez" protiv uništavanja šume, ali nisu postavile konkretne zadaće, na sastanku na vrhu u Belemu koji je brazilski predsjednik Lula ipak nazvao "prekretnicom".
Osnivanje "Amazonskog saveza za borbu s deforestacijom" dogovoreno je u zajedničkoj izjavi koju su potpisali Brazil, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela.
Zadaća saveza je "promicati regionalnu suradnju u borbi s uništavanjem šuma kako Amazonija ne bi dosegla točku s koje nema povratka".
Ako bi se ta točka dosegla, Amazonija bi ispuštala više ugljika nego što bi ga upijala, što bi povećalo zagrijavanje planeta.
No suprotno očekivanju organizacija za zaštitu okoliša, ova zajednička izjava objavljena nakon prvog dana dvodnevnog summita ne sadrži nikakav zajednički cilj kako bi se izašlo na kraj s uništavanjem šume, što je Brazil obećao učiniti do 2030.
Ovaj debeli dokument sa 113 točaka daje opširne smjernice suradnje osmerih zemalja članica Organizacije ugovora o suradnji u Amazoniji (ACTO) radi promicanja održivog razvoja na tom golemom prostoru koji je dom za oko 10 posto svjetske bioraznolikosti.
"Ovo je prvi korak, ali nema konkretne odluke, to je tek popis obećanja", komentirao je Marcio Astrini, čelnik Klimatskog opservatorija, brazilske nevladine organizacije.
"Dok se svakodnevno ruše temperaturni rekordi, nije moguće da čelnici zemalja u Amazoniji nisu kadri jasno navesti u izjavi da se deforestacija mora svesti na nulu", upozorio je.
Sastanak na vrhu je počeo istog dana kada je europska služba Copernicus potvrdila da je srpanj bio dosad najtopliji mjesec na Zemlji.
"Nikad dosad nije postojala tako žurna potreba za nastavkom i za proširenjem naše suradnje", rekao je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva u govoru na otvorenju sastanka, poručivši da će ostvariti "novi amazonski san".
Ranije tijekom dana je najavio da će summit biti "prekretnica" u borbi s klimatskim promjenama.
Sastanak na vrhu u Belemu je glavna proba za UN-ovu klimatsku konferenciju COP30 koja će se 2025. održati u tom lučkom gradu s 1,3 milijuna stanovnika, na sjeveru Brazila.
Na summit su pozvane i zemlje koje nisu članice ACTO-a, poput Francuske, koja u Južnoj Americi ima amazonski teritorij Gvajanu, a u srijedu će ju zastupati veleposlanica u Braziliji Brigitte Collet.
"Čim prije moramo prestati uništavati šume", napisao je u utorak na X-u (ranije poznatom kao Twitter) francuski predsjednik Emmanuel Macron pozivajući da se "zaštiti bioraznolikost u interesu zemalja bogatih šumom, njihovih stanovnika i cijelog svijeta".
Lula koji se u siječnju vratio na vlast, obvezao se da će se do 2030. obračunati s deforestacijom koja je naglo porasla za mandata njegova prethodnika Jaira Bolsonara, krajnjeg desničara.
Summit se nastavlja u srijedu sudjelovanjem zemalja nečlanica ACTO-a poput Francuske, ali i Njemačke i Norveške koje su glavni financijaši Fonda za Amazoniju.
Indonezija i Republika Kongo, gdje su veliki prostori pod tropskom šumom, također su pozvani.
