Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj najviše su nezadovoljne ostvarivanjem prava iz područja socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, a taj sustav ocjenjuju birokratiziranim i u njega nemaju povjerenja, izjavila je danas u Hrvatskom saboru pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.
Podnoseći zastupnicima Izvješće o radu njezina Ureda u drugoj polovici prošle godine, pravobraniteljica je kazala kako je Ured zaprimio ukupno 256 podnesaka, od kojih je kao predmete otvorio njih 185. Najviše ih se odnosi na nezadovoljstvo mirovinskim i sustavom socijalne skrbi, pristupačnosti, te problematikom rada i zapošljavanja
Kao jedan od najznačajnijih problema s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom naznačena je sporost prilagođavanja njihovim potrebama postojećih građevina, javnih prostora, stambeno-poslovnih prostora, obrazovnih ustanova i kulturnih institucija (arhitektonske barijere).
Nezadovoljstvo izražavaju i manjkom socijalne uključenosti kroz slabu komunikaciju, zatim nedovoljnom zdravstvenom zaštitom, a žale se i na sustav obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju zbog zastarjelih i neprilagođenih udžbenika i nastavnih programa
Također osobe s invaliditetom nezadovoljstvo izražavaju provedbom programa njihova zapošljavanja, upozoravajući da zbog predrasuda poslodavaca nemaju ni prilike pokazati svoje potencijale.
Anka Slonjšak izvijestila je da se više osoba s invaliditetom, uglavnom žene, žale i na izloženost psihičkom zlostavljanju i omalovažavanju od članova obitelji
Jedini način da se osobama s invaliditetom poboljša život te odnos društva i države prema njima je da ih se uključi u donošenje odluka koje ih se izravno tiču, poručila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, nakon što su saborski klubovi podržali prvo njezino izvješće.
Klubovi su u raspravi istaknuli da je lani ustanovljen Ured za osobe s invaliditetom pokazao da se odmah aktivno uključio u problematiku rješavanja potreba s invaliditetom, te da je, što su posebno pohvalili, kvalitetnim odnosom s medijima ta pitanja podigao na višu razinu.
"Iz izvješća je vidljivo da se Ured nije bavio sam sobom, nego odnosima s javnošću, što je jako važno", rekao je Goran Beus Richembergh (HNS), naglasivši važnost približavanja problematike osobe s invaliditetom prema za to nadležnim tijelima te društvu uopće.
Bitnim je ocijenio i snaženje komunikacije s udrugama te državnim i lokalnim institucijama koje trebaju skrbiti o osobama s invaliditetom, te pozvao Vladu da, kada priprema zakone i druge propise, izravno surađuje s Uredom.
"Eppur si muove - ipak se kreće", poručila je Vesna Škulić (SDP), istaknuvši da se stvari po pitanju položaja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj kreću prema naprijed. No, upozorila je da se osobe s invaliditetom i dalje u društvu susreću sa predrasudama i mnogobrojnim ograničenjima, a nezadovoljstvo je izrazila time što su rebalansom proračuna smanjena izdvajanja za rad udruga.
Škulić je pozvala da se preispita rad Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida gdje su, kako je rekla, uočene nepravilnosti u radu, posebno u financijama.
Ljubica Lukačić (HDZ) kazala je kako je iz izvješća vidljivo da je u Hrvatskoj učinjen velik napredak u izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom, koje su pokazale, istaknula je, da svojim zalaganjem mogu rušiti stereotipe "u glavama ljudi".
