Kao ostale probleme u poštivanju ljudskih prava Amerikanci navode dugotrajne sudske procese, neriješene imovinske sporove koji sežu u Drugi svjetski rat, komunističko razdoblje i ratne godine 1991-1995, javno iskazivanje profašističkih stavova i vandalske napade na spomenike žrtvama Holokausta te trgovinu ljudima.

State Department registrirao je da je hrvatska Vlada poduzela značajne korake u sudskom progonu i kažnjavanju službenika koji su prekršili ljudska prava.

Medijske (ne)slobode

U dijelu izvještaja koji se odnosi na slobodu medija navodi se da se 'mnoge privatne novine i magazini objavljuju bez uplitanja Vlade', ali promatrači su ustvrdili da netransparentnost vlasništva nad medijima dovodi u pitanje odgovornost medija i Vlade.

Lokalne vlasti u potpunom ili djelomičnom vlasništvu drže oko 70 posto lokalnih elektroničkih medija, što ih čini osobito izloženima političkom pritisku. Oko 46 posto lokalnih radiopostaja ovisi o financijskoj podršci lokalnih vlasti.

Novinari su ustvrdili da se nakladnici i vlasnici medija boje gubitka oglašivača, zbog čega su učestalo pribjegavali autocenzuri u izvještavaju o oglašivačima ili onima koji su politički 'povezani' s njima.

Velik broj sudskih procesa utemeljenih na optužbama za klevetu, koja je kazneno djelo, ostaje nerazriješen.

Zlostavljanje članova LGBT zajednice

Iako je zabranjena diskriminacija temeljem seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, nastavljeno je društveno nasilje i diskriminacija članova LGBT zajednice.

State Department navodi primjer iz Dubrovnika u kojemu je taksist udario ženu koja je u njegovom vozilu poljubila svoju partnericu te slučaj s Općinskog suda u Varaždinu, u kojemu je sudac utvrdio diskriminaciju i uznemiravanje deklariranog gay profesora na Sveučilištu u Zagrebu, ali ga je kaznio zbog povrede ugleda i časti onih koji su ga diskriminirali jer je o tome govorio za medije.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje