Župan i trojica gradonačelnika iz HDZ-a, te Bilić iz SDP-a, od Plenkovića traže 'žurno postupanje' i izravno ga obavještavaju o problemu oko projekta vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Kaštela-Trogir, kao i jednakom projektu za područje Splita i Solina zajedno s Podstranom. Prvi je potpuno spreman za podnošenje prijave i dobivanje sredstava iz europskih fondova, a drugi će biti u toj fazi najkasnije do lipnja ove godine.

Više državnih institucija, međutim, ne može se dogovoriti oko tvrtke koja će biti nositelj investicije i o tome još od sredine prošle godine vode raspravu bez ikakvih konkretnih zaključaka, pa de facto blokiraju projekte. Zbog kratkoće rokova, nastupila je realna opasnost od gubitka golemih sredstava iz EU fondova.

'Nedopustivo je da je zbog navedenog otvorenog pitanja dovedena u pitanje realizacija važnih infrastrukturnih projekata vrijednih oko 2,2 milijarde kuna, kojima će se stanovnicima naših gradova omogućiti vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, kao i zaštita mora, zaštita izvorišta Jadro, razvoj turizma i gospodarstva', stoji u pismu upućenom na adresu premijera s ovotjednog sastanka župana i četvorice gradonačelnika.

'Jedino otvoreno pitanje i prepreka realizaciji ovih projekata je način upravljanja, o čemu se još od polovice prošle godine vodi rasprava, bez jasnih zaključaka, s nadležnim tijelima za provedbu EU projekata u vodnom gospodarstvu, Hrvatskim vodama i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Nadležna tijela bez jasnih uporišta osporavaju predloženi model, čime je blokirana realizacija', nastavlja se u pismu kojega je tportal dobio na uvid.

Ovakav način komunikacije donekle je neuobičajen, pogotovo jer su većina potpisnika dužnosnici iz stranke koja je na vlasti i na državnoj razini, no u Splitu su ga ocijenili kao posljednji pokušaj spašavanja goleme investicije. U neslužbenim razgovorima može se čuti da glavnina problema nastaje na razini srednjerangiranih činovnika u državnim i javnim institucijama.

U središtu prijepora jest želja lokalnih vlasti da investiciju vodi i sredstva povlači komunalna tvrtka 'Vodovod i kanalizacija', dok se kao partner i provoditelj pojavljuje 'EKO-Kaštelanski zaljev', javna ustanova osnovana prije točno dvadeset godina. Upravo po tom modelu - savjetovanom i traženom od strane Svjetske banke - u proteklom razdoblju izgrađena je kompletna infrastruktura na području ovih gradova, niknuli su kolektori, vodovodi i kanalizacijska mreža, kao i dva mehanička pročistača na krajnjim istočnim i zapadnim točkama sustava. Ukupno je uloženo preko dvije milijarde kuna, a kao rezultat pojavilo se dramatično čišće more na širem području - pa čak splitskoj gradskoj luci ili Kaštelanskom zaljevu, nekad najvećoj crnoj točki na Jadranu.

U nastavku projekta, koji je posljednjih mjeseci doveden u pitanje, planira se izgraditi kanalizacijsku i vodovodnu mrežu na mjestima gdje to dosad nije učinjeno, ali i umjesto mehaničkog postaviti mehaničko-biološki pročistač u moru. Riječ je o jednoj od obveza koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji s krajnjim rokom do kraja 2018. godine. Ukoliko se u tom roku radovi barem ne pokrenu, sasvim je izvjesna opcija plaćanja penala.

Također, ovih mjeseci istječu realni rokovi prijave za sredstva iz Kohezijskog fonda za razdoblje od 2014. do 2020. godine, s mogućnošću korištenja do 2023. godine. U planovima stoji da će se iz ovih izvora pokriti između 66 i 68 posto investicije.

S druge strane, kako je objašnjeno, neki državni činovnici inzistiraju na formalnom spajanju tvrtke 'Vodovod i kanalizacija' i agencije 'EKO-Kaštelanski zaljev', što u Splitu odbijaju učiniti - i zbog kratkoće rokova, i činjenice da je postojeći model dosad jako dobro funkcionirao. To je, tvrdi se, moguće i realno očekivati nakon što se investicija dovrši - dakle, 2023. godine.

Tportal je kontaktirao više aktera uključenih u priču, no oni su se u očekivanju reakcije Vlade i premijera Plenkovića odlučili suzdržati od javnog komentiranja.