Odlazak Tomislava Kezelja s mjesta direktora varaždinskog Varkoma toliko je tajanstven i pun kontroverza kao da je napustio neko off shore poduzeće sa sjedištem na Djevičanskim Otocima ili na Isle of Man, a ne komunalno poduzeće u vlasništvu gradova i općina s područja Varaždinske županije. Ne zna se naime ni zbog čega ni na čiju je inicijativu došlo do sporazumnog raskida, a kamoli kolika je otpremnina isplaćena ili će biti isplaćena, što (opet) otvara pitanje koliko su poduzeća u (su)vlasništvu Grada Varaždina uistinu javna, a gradska vlast - principijelna
Tomislav Kezelj, bivši predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, počeo je voditi Varkom još 2000. godine. Upravo je tada HDZ, nakon desetljeća vlasti, izgubio izbore na nacionalnoj razini. U Varaždinu su međutim vrijedila neka druga pravila pa je Kezelj s mjesta komunalnog pročelnika došao u Varkom, sukladno dogovoru Hrvoja Vojvode i Radimira Čačića. Može se samo nagađati zašto su ocijenili da je upravo Kezelj za njih najbolji kandidat, ali je činjenica da je Varkom od tada poslovao uglavnom s dobiti, ako je (samo) to mjerilo dobrog rada komunalnog poduzeća.
Nakon pada Ivana Čehoka 2011, odnosno uoči poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima iste godine, Kezelj se udaljava od politike i uspijeva ostati na čelu Varkoma sve do ponedjeljka 4. ožujka.
Nadzorni odbor Varkoma na prihvatio je odluku o sporazumnom raskidu ugovora između dosadašnjeg direktora Varkoma d.d. Tomislava Kezelja i Nadzornog odbora te varaždinske tvrtke. Za direktora tog društva imenovan je Marijan Cesarec koji će obnašati tu funkciju do izbora novog direktora temeljem javnog natječaja, kratko su izvijestili u utorak iz Grada Varaždina.
Premda se o odlasku Kezelja u zadnje vrijeme dosta nagađalo, posebice u svjetlu razmimoilaženja varaždinskog HNS-a i SDP-a oko toga kome bi trebale pripasti direktorske fotelje gradskih poduzeća, odluka Varkomovog Nadzornog odbora o sporazumnom raskidu ipak je bila iznenađenje. Otvorila je naime neke dvojbe o razlozima i uvjetima odlaska, pa smo uputili pitanja varaždinskom gradonačelniku Goranu Habušu jer u Skupštini Varkoma predstavlja Grad Varaždin koji ima više od polovice dionica tog komunalnog poduzeća.
'Sporazumni raskid proveden je po važećem ugovoru koji smo zatekli nakon dolaska na vlast, a koji je još 2010. godine potpisao bivši Nadzorni odbor u vrijeme kada je dužnost gradonačelnika obnašao Ivan Čehok. U tom ugovoru određena su prava direktora pa nisam u mogućnosti govoriti o otpremninama i plaćama. No mogu najaviti da ću kao gradonačelnik ubuduće nastojati i inzistirati na tome da Nadzorni odbor Varkoma u novom ugovoru s budućim direktorom osigura maksimalnu transparentnost i dostupnost javnosti', kratko je odgovorio na naša pitanja gradonačelnik Habuš, ne pojašnjavajući zašto neke 'Čehokove ugovore' poštuje, a neke ne poštuje, čak i prije eventualne presude, kao što je slučaj s ugovorom o zbrinjavanju otpada, iako je također na snazi.
Budući da nas je Habuš u odgovoru podsjetio da je sporazumni raskid radnog odnosa direktora Varkoma u nadležnosti Nadzornog odbora, pitanja smo uputili i Goranu Novaku, predsjedniku NO-a Varkoma. Odgovor je ubrzo stigao, ali od odvjetnice Tee Gatternig
'S Tomislavom Kezeljom sporazumno je raskinut ugovor o radu kojim je istom prestala funkcija člana uprave - direktora u Društvu. U skladu sa zakonom i ugovorom o radu, g. Kezelju je utvrđeno pravo na otpremninu. Iznos plaće, kao i iznos otpremnine, sukladno zakonu i općem aktu Društva - Pravilniku o plaći, predstavlja poslovnu tajnu, pa se stoga na traženu informaciju ne odnosi pravo na pristup informaciji sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama', odgovorila nam je odvjetnica u ime Nadzornog odbora tvrtke Varkom d.d.
O plaći i otpremnini drugačije misli prof. dr. Robert Podolnjak, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i nezavisni vijećnik.
'Činjenica jest da ZPPI u članku 15. stavku 2. navodi da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna. Međutim novi zakon u članku 16. propisuje da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa, tj. dužno je konkretno utvrditi je li zaštićeni interes osobe (poslovna tajna o visini otpremnine) važniji ili prevladava javni interes da se takva informacija dostavi tražitelju i da se, u konačnom, može i objaviti. To međutim nije učinjeno i u tom dijelu novi zakon nije poštivan. Očito se kod predmetnog zahtjeva postupalo protivno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Osobno smatram da u predmetnom slučaju, s obzirom da je riječ o tijelu javne vlasti koje se financira djelomično i proračunskim sredstvima i sredstvima građana, na temelju odluka jedinica lokalne samouprave, prevladava javni interes i da bi zahtjevu trebalo udovoljiti, odnosno Varkom bi trebao dostaviti traženu informaciju o otpremnini direktora tvrtke', upozorava Podolnjak, predsjednik gradskog Odbora za statutarna pitanja.
O velikoj tajnosti kada je posrijedi ugovor direktora varaždinskog komunalnog poduzeća najbolje govori to da ga nisu mogli dobiti ni članovi Nadzornog odbora koji su odlučivali o Kezeljevom odlasku. Naime, umjesto u tiskanom obliku, s njegovim su sadržajem bili upoznati preko projektora. Od devet članova šestorica su dala glas za sporazumni raskid koji uključuje i pozamašnu otpremninu: 12 mjesečnih plaća koje se uvećavaju za pet posto dobiti. Da će otpremnina biti uistinu pozamašna, može se zaključiti na osnovi plaće direktora Varkoma u 2010. godini, u kojoj je, prema revizijskom izvješću, zaradio 256.980 kuna neto ili u prosjeku 21.415 kuna mjesečno, odnosno bruto 462.832 kune. A 2011. dobit Varkoma bila je veća od 6,1 milijun kuna!
Međutim više od visine otpremnine i plaća dvojbe izaziva način raskida ugovora. Sporazumni raskid naime upućuje na zaključak da su obje strane zadovoljne do sada učinjenim. Ako je tako, nejasno je zašto onda Grad Varaždin na varaždinskom Trgovačkom sudu ustrajava na tužbi protiv Varkoma i T7 VIS-a radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada čiji je jedan od potpisnika upravo Kezelj, a zbog toga se našao i na USKOK-ovoj optužnici.
