Spektakularnom, ali i delikatnom akcijom odvajanja vrha sjevernog zvonika, završila je gotovo 30 godina duga etapa obnove zagrebačke prvostolnice, javlja HRT.

Početak radova te je 1993. nakon skidanja prvog nagrizenog kamena blagoslovio kardinal Franjo Kuharić. No, nakon potresa - novi krug obnove. 'Prvo moramo postaviti dijagnozu, jer bez prave dijagnoze nama ni prave terapije tako da treba ići korak po korak pa vidjeti. Zato i radimo kape kojima ćemo stegnuti gore na tim vrhovima koji su ostali i postavit ćemo privremene križeve', kaže Ivan Hren ,voditelj Odbora za obnovu katedrale i kanonik Prvostolnog kaptola.

Intenzitet udara još je vidljiv. I unutrašnjost uz sačuvane orgulje, otkriva razmjere udara. Sljedeći je korak, postavljanje skele kojom bi se osigurala statika. Drvenom je oblogom zaštićen i Stepinčev sarkofag.

'Tu dolazi ta specijalna skela koja će biti podupirač gore same volte, jer je ona sva popucala. I apsida je izvana sva popucala pa će i izvana biti skela. Skinut ćemo vitraje koji su zapravo najvredniji', dodaje Hren.

Nakon što su kipovi premješteni na sigurno, iz katedrale su uklonjeni i teški lusteri. Otišli su crkvama u Zaprešiću, Stubičkim Toplicama i Sisku.

No pravo je iznenađenje stiglo kada su maknuli pod i drvene klupe iza središnjeg oltara. Tu je nađena nadgrobna ploča iz 1510., iz doba renesanse. Jedan njezin dio već prije je nađen i smješten u muzej. Sada će se oba spojiti. Zaslugom slavnog arhitekta Hermana Bolea katedrala i njezini zvonici postali su zaštitnim znakom Zagreba. Uz vjernike u nju su hrlili i brojni turisti.

' Neozbiljno bi bilo ljude sada dovesti i biti u strahu hoće li se nešto dogoditi', poručuje Hren koji se nada da bi Gospa za Kamentira vrata ipak mogla krenuti iz katedrale. No ako se ubrzo postavi specijalna skela, vrata bi se mogla otvoriti već za Dan državnosti. Do tada Katedralu očekuje nova faza skupe obnove koja bi mogla potrajati godinama, ako ne i desetljećima.