Iako su povjerenica Anamarija Musa i njezinih četvero suradnika, unatoč oskudnim sredstvima, svojim radom već dokazali da štite javne financije i ustavno pravo građana na informacije, Banski dvori odbijaju im dodijeliti više novca. Štoviše, Vlada ih je već drugi put tužila jer ne želi da institucije daju tražene informacije građanima
A da nemamo povjerenicu za informiranje, recimo, hrvatska javnost nikad ne bi imala ni priliku doznati popis primatelja povlaštenih vojnih mirovina, takozvanih 'predsjedničkih mirovina', koje diskrecijskim pravom već 20 godina dodjeljuju predsjednici RH. Visoki upravni sud nedavno je potvrdio rješenje povjerenice za informiranje Anamarije Muse, koja je poništila odluku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) da portalu H-alter uskrati imena i prezimena primatelja mirovina, pod obrazloženjem da je riječ o zaštićenim osobnim podacima.
Povjerenica je zaključila da javnost u ovom slučaju ima pravo na informacije o raspolaganju javnim sredstvima, pa tako i na imena i prezimena osoba na čije se povlaštene mirovine troši dio proračunskog novca. Visoki upravni sud potvrdio je njezinu odluku i sad bi HZMO, nakon godinu dana, konačno trebao dati tražene podatke.
No hoćemo li doznati i koliko je Vlada isplatila američkom odvjetničkom društvu Patton Boggs LLP za obranu generala Ante Gotovine i Mladena Markača, veliko je pitanje jer Banski dvori tajnost tog ugovora pokušavaju zaštititi tužbom protiv povjerenice za informiranje.
Premda 1,8 milijuna kuna godišnje nije ni blizu visini iznosa koji bi omogućio normalan rad instituciji koja se, između ostalog, brine za to da se od nas, pod velom lažne zaštite podataka, ne skrivaju podaci o trošenju proračunskih sredstava, u projekcijama proračuna 2015-2017. Vlada RH nije predvidjela povećanje tog iznosa. Osim što se svakodnevno bori za to da građani ostvare svoje pravo na informaciju pri 6.000 tijela javne vlasti, povjerenica za informiranje jedna je od ključnih osoba u izradi i provedbi antikorupcijskog okvira koji već opasno kasni i prema ocjeni Europske komisije.
'Svi bismo trebali imati isti cilj. Svi bi trebali imati pravo znati kako novac poreznih obveznika troši 6.000 tijela javne vlasti. Ako je Ministarstvu financija i Vladi u interesu da se u red dovedu javne financije, onda nas trebaju podržati jer smo jedni od onih koji to rješavaju. Osim mene, u uredu je četvero zaposlenih koji nemaju čak ni plaćene telefone, ja sama plaćam svoj mobitel, sami kupujemo papir… Samo prošlog vikenda primila sam 17 pritužbi građana jer ne mogu ostvariti pravo na pristup informacijama institucija javne vlasti. Ako je tako vikendom, onda možete zamisliti kakva je tek situacija tijekom tjedna', kaže nam povjerenica za informiranje Anamarija Musa kad smo je pitali hoće li konačno moći raditi u normalnim uvjetima i zaposliti barem jednog inspektora.
Musa ističe da za osiguravanje dovoljnih proračunskih sredstava za minimalno funkcioniranje institucije povjerenice za informiranje ima podršku i u Hrvatskom saboru, ali ona izostaje kad je riječ o Banskim dvorima.
Na koncu, cijela je ova priča groteskna jer se Vlada rado hvali time da je jedna od 'aktivnih' članica međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast i kako je ove godine ušla u upravni odbor inicijative.
Dogodilo se to prvenstveno zahvaljujući rezultatima ostvarenima u prvoj godini provedbe inicijative, posebno u dijelu koji se odnosi na pristup informacijama te javna savjetovanja, zapravo zbog rezultata koje je u prvoj godini rada postigla povjerenica za informiranje. U inozemstvu se tim radom hvale, a doma je sustavno blokiraju.
