Za dio njih ima dovoljno mjesta u hotelu u Vukovaru, u kojem je od kraja svibnja, kada je nakon poplave Državni ured za upravljanje državnom imovinom Samački hotel s 220 kreveta predao na korištenje Ministarstvu socijalne politike i mladih, smješteno samo 150 osoba. Za drugi dio privremenih stanara kontejnerskih naselja država bi mogla organizirati smještaj i u hotelu Mursa u Osijeku, koji je u državnom vlasništvu, pa bi svi stradalnici boravili u prikladnijim životnim uvjetima dok im se ne obnove kuće, što nam je potvrdila Mihaela Matokanović Džimbeg, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih.

'U potpunosti razumijemo želju ljudi da budu što bliže svojim domovima, u svojim selima, nakon poplave, ali u svakom trenutku mogu odlučiti privremeno se preseliti u hotel u Vukovaru jer je ondje neiskorišteno gotovo pola kapaciteta. Za to vrijeme sve smo poduzeli da im što više olakšamo i boravak u kontejnerima', rekla je Matokanović Džimbeg u telefonskom razgovoru za tportal.

S obzirom na to da je pučka pravobraniteljica Vidović upozorila da kontejnerski smještaj nije odgovarajući za dulji boravak i zbog udaljenosti tuševa i toaleta, a u dijelu i nedostatka kuhinje i sudopera, što postaje sve veći problem kako zima postaje hladnija, stradalnici bi imali puno bolje uvjete boravka u vukovarskom hotelu, što je osigurano posebnim službama u suradnji s Crvenim križem. U vukovarskom hotelu osigurana su tri dnevna topla obroka, svakodnevan besplatni prijevoz na poplavljena područja i natrag, psihosocijalna pomoć, svakodnevan rad sa socijalnim radnicima, pranje i sušenje rublja, obavljanje vjerskih aktivnosti i organizirane dnevne aktivnosti za različite dobne skupine. Za autobusni prijevoz od Vukovara do poplavljenih područja Ministarstvo je utrošilo 400 tisuća kuna, a na ukupnu socijalnu pomoć unesrećenima i organizaciju oko pet milijuna kuna.

U kontejnerskim naseljima, osim grijanja, najveći nedostatak su udaljeni tuševi i toaleti, potvrđuje i Hrvoje Lucić, načelnik Općine Gunja, u kojoj se nalazi 300 ljudi u 99 kontejnera.

'Ovdje nema boljeg smještaja jer se radi o privremenim objektima površine 13,5 četvornih metara u kojima nema izolacije kao na stambenim objektima. Naravno da je mnogo kvalitetniji boravak u hotelu u Vukovaru, u kojem je većina ljudi iz Gunje, ali neki nisu htjeli otići daleko od svojih kuća', objašnjava Lucić.

Treće rješenje mogle bi biti nenastanjene kuće u okolici naselja zahvaćenih poplavom u koje bi Ministarstvo moglo smjestiti dio ljudi, kaže pomoćnica ministrice Matokanović Džimbeg. 'Napravili smo popis tih kuća i one su i sada na raspolaganju želi li u njima privremeno boraviti dio stradalnika', ističe ona.

Polovica uništenih kuća trebala bi biti useljiva do kraja godine, obavijestilo je tportal Ministarstvo graditeljstva, a radi se ukupno o 1.877 kuća, za koliko ih je, za cjelokupno područje županjske Posavine, donesena odluka o obnovi. Dio vlasnika, njih 1.014, odlučio se za obnovu u vlastitom aranžmanu, za što je država isplatila 51.462.500 kuna, a 863 vlasnika obnovu je prepustilo državi, od čega je 115 kuća država već obnovila i izvršena je primopredaja.

'Za oko osamdeset predmeta obnove u tijeku je postupak provjere MUP-a. To su oni slučajevi u kojima su stigle prijave da su vlasnici ili korisnici dali lažne izjave', izvijestila nas je Đurđica Čočić, glasnogovornica Ministarstva graditeljstva.

Ostalo je oko tisuću kuća za koje nisu utvrđeni vlasnici, nisu se sami do sada javili, nedostupni su, najavili su dolazak u Hrvatsku za praznike ili je vlasništvo na neki način sporno. Za spomenute će se kuće provoditi postupak obnove čim se za to steknu uvjeti, to jest čim vlasnik ili korisnik potpiše izjavu temeljem koje će se moći donijeti odluka.

Radovi se vrše na svim građevinama i gradilištima na kojima su se do sada stekli zakonski uvjeti, dodala je Čočić.

Pučka pravobraniteljica u izvještaju je upozorila da obnova ipak predugo traje i da su angažirani kapaciteti premali 'u odnosu na ozbiljnost stradavanja i duljinu čekanja stradalih osoba u privremenom smještaju' te da se 'informiranje o postupku obnove treba provoditi kontinuirano i pravovremeno, u izravnom kontaktu sa stradalim građanima'.

Poseban problem su računi za električnu energiju nastali tijekom građevinskih radova na obnovi kuća koji, ističe Vidović, ne smiju teretiti građane do završetka obnove pojedine kuće. U nizu problema koji se navode u izvještaju naveden je i uvjet Crvenog križa, a on je odredio da novčanu pomoć mogu dobiti oni koji dokažu vlasništvo na nekretninom koja se obnavlja, ali tako je u nepovoljniji položaj stavio građane koji su prije poplave bili podstanari, kao i one koji zbog svog neznanja, nedostatka financijskih sredstava ili zbog drugih razloga nemaju riješene imovinsko-pravne odnose nad poplavljenim nekretninama.

'Vlada Republike Hrvatske treba donijeti odluku o kriterijima i načinima distribucije novčane pomoći, na prijedlog HCK i čelnika tijela državne uprave sa stradalog područja. Ta odluka i propisani kriteriji trebaju biti transparentni i dostupni javnosti na primjeren način kako bi se izbjegle nejasnoće oko izostavljanja s popisa za dodjelu novčane pomoći', jedna je od niza preporuka koje je iznijela pučka pravobraniteljica.