Osječki tim znanstvenika odlučio se uhvatiti u koštac sa svjetskim trendovima i svojim istraživačkim radom pridonijeti rješavanju problema mobilne manipulacije u robotici. Trenutno su jedini u Hrvatskoj koji su se na tom području upustili u projekt 'Napredna 3D percepcija za mobilne robotske manipulatore'. Kroz njega će pokušati spojiti manipulaciju i mobilnost, odnosno kreirati robota koji će se moći kretati i istovremeno dohvaćati predmete kako bi se obavila neka radnja. Prvog robota, koji neće biti mobilan nego samo manipulator s kamerom, planiraju sastaviti do ove jeseni, dok montažu mobilnog planiraju početkom druge godine projekta.
'U današnjoj industriji najčešće se koristi robot koji je komercijalno vrlo primjenjiv i pokazuje dobre rezultate, a riječ je o robotskoj ruci montiranoj na stabilno postolje, koja obavlja zadanu operaciju unutar radnog prostora, odnosno dosega te ruke. Ona dohvaća ili premješta određene stvari, pozicionira odgovarajuće alate i obavlja potrebne radnje s njim. To su već standardne stvari koje u industriji funkcioniraju 20, 30 godina', tumači za tportal voditelj projekta Robert Cupec, izvanredni profesor na osječkom Elektrotehničkom fakultetu.
Napomenuo je da je riječ o projektu vrijednom 948.731 kunu koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Mobilnost, odnosno robotska ruka koja više neće biti fiksirana uz radni stol ili neki stroj, nego na pokretnu platformu, čime će joj se proširiti radni prostor u kojem će se kretati i prenositi stvari te odrađivati pojedine radnje kao čovjek koji se kreće i nešto radi, cilj je ovoga deveteročlanog osječkog tima.
'Mnogi istraživački timovi rade na tome, nismo mi to prvi izmislili. U Osijeku ne možemo napraviti neku revoluciju, ali na ovaj način ćemo pokušati pridonijeti toj grani tehnike, odnosno znanosti', dodaje voditelj tog znanstvenog tima.
Osječani neće razvijati robota za konkretno jednu primjenu, nego će pokušati riješiti problem mobilne manipulacije koji obuhvaća više različitih problema koji se na prvi pogled čine vrlo jednostavnim, ali za sada nije postignut zadovoljavajući stupanj njegove pouzdanosti.
'Netko će reći da, primjerice, u Saponiji imamo robota koji dohvaća kutije i sprema ih na pelete. To je točno. No njegova okolina je tako složena da mu ta kutija dođe zbog ostale mehanike točno u milimetar pa on ponavlja istu radnju s milimetarskom preciznošću. Razlika kod ovoga je da položaj predmeta s kojim robot manipulira nije unaprijed predviđen, nego on na temelju percepcije, računalnog vida određuje gdje se predmet nalazi, prepoznaje onaj s kojim treba odraditi radnju prema njegovom obliku i drugim geometrijskim karakteristikama i tako isplanira akciju hvatanja toga predmeta na odgovarajući način', sažima Cupec.
Riječ je o vrlo aktualnom robotu na čijem se usavršavanju radi u svijetu, pa je ovim osječkim znanstvenicima teško procijeniti do kada će biti i jedini koji su se u Hrvatskoj uhvatili u koštac s tim.
'Mislim da na zagrebačkom FER-u znam sve ekipe koje rade na sličnim projektima. Oni su vrlo jaki u mobilnoj robotici i imaju radove vezane uz manipulatore, ali mislim kako kombinaciju mobilnosti i manipulacije nisu radili', kaže on.
Osječani prvog robota planiraju sastaviti do ove jeseni kako bi imali bazični softver. On neće biti mobilan, nego samo manipulator s kamerom. Montažu na mobilnog robota planiraju početkom druge godine ovoga projekta koji bi ukupno trebao trajati duplo duže od toga.
'Moguća primjena je vrlo široka. Ovakav robot može se koristiti svugdje gdje se traži odrađivanje nekakve mehaničke radnje koja zahtjeva i kretanje. U industriji je to, primjerice, pakiranje i raspakiravanje, montaža dijelova, ali i zavarivanje velikih stvari kao što su, primjerice, brodovi, kada se brod može staviti na pokretnu traku, a robot ide oko njega, što se danas još ne radi. U bolnici može prenositi lijekove pacijentima. Roboti bez manipulatora postoje već u bolnicama u SAD-u gdje im donose lijekove, hranu i posteljinu. Oni zapravo služe kao pokretni tanjurići. No, da imaju manipulator onda bi sami mogli uzeti iz spremišta određene stvari, odnijeti ih u sobu i staviti pacijentu na stol', slikovito objašnjava ovaj znanstvenik.
Teoretski, zaključuje on, riječ je o robotu koji može obavljati poslove fizičkog radnika. Njegova isplativost će s vremenom postojati sve bolja jer će komponente biti jeftinije. No realizacija ovisi o domišljatosti inženjera i znanstvenika koji pišu algoritme i projiciraju takve sustave umjetne inteligencije koji se svakodnevno poboljšavaju, a ovo je do sada prvi osječki tim koji će pokušati dati svoj doprinos tom svjetskom trendu.
