Proces zaživljavanja EMU-a podrazumijeva promjene europskog ugovora u dvije faze - prva se predviđa u roku od idućih pet godina, a druga će biti nešto dugoročnija, s dubljim zahvatima.

Plan Europske komisije na 52 stranice naglašava potrebu da se eurozona - uspostavljena kao politički projekt, bez temeljnih ekonomskih i financijskih struktura podrške - integrira 'brže i dublje' od ostatka EU-a. Ideje za svjetliju budućnost uključuju koordinaciju nacionalnih poreznih politika i programa zapošljavanja, euroobveznice i zajednički proračun eurozone kojim će upravljati riznica pri Europskoj komisiji.

Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, istaknuo je da su za preživljavanje EMU-a nužne disciplina i solidarnost.

Planom je predviđen napredak u tri koraka, od kojih samo prvi ne zahtijeva promjene europskog ugovora:

• U idućih 18 mjeseci uspostavila bi se bankovna unija i 'instrument za konvergenciju i konkurentnost' - novac koji bi države članice koristile za poduzimanje strukturnih reformi. Države s proračunskim deficitom koji krši odredbe EU-a bile bi obvezane na korištenje tog instrumenta. Predlažu se i jedinstvena predstavništva eurozone u međunarodnim financijskim i ekonomskim organizacijama, primjerice u Međunarodnom monetarnom fondu

• U razdoblju od pet godina 'konvergencijski instrument' ugradio bi se u proračun eurozone koji će se financirati iz poreza eurozone. Cilj je i jačanje proračunske koordinacije (uključujući amandmane na nacionalne proračune ili njihov veto). Predviđa se izdavanje kratkoročnih euroobveznica i otkupni 'bailout' fond za države s velikim javnim dugom. Konačno, utvrdila bi se jasna nadležnost na razini EU-a za harmonizaciju nacionalnih proračunskih zakona, kao i pravo traženja pomoći na Europskom sudu u slučaju nesuglasja.

• Posljednji korak prema cjelovitoj ekonomskoj i monetarnoj uniji - središnji proračun uz tzv. stabilizatore, što znači da bi se novac mogao transferirati državama s financijskim problemima - poduzeo bi se u duljem razdoblju i zahtijevao bi značajnu reformu ugovora.

Prenošenje suvereniteta

Posljednja destinacija bila bi politička unija sa središnjim proračunom kao vlastitim fiskalnim kapacitetom i sredstvom nametanja proračunskih i ekonomskih odluka državama članicama, stoji u dokumentu.

Što se tiče 'stupnja' suvereniteta koji bi države članice morale prepustiti Bruxellesu, Europska komisija sugerira da Europski parlament 'primarno' mora osigurati demokratičnost procesa.

Dokument naglašava da bi sustav međuvladine suradnje (intergovernmentalism) – u kojemu vlade same donose odluke - potkopao 'odgovornost' novog sustava.

O planu Komisije europski čelnici raspravljat će na summitu EU-a idućeg mjeseca. Mnoge ideje već su ranije 'srezane' u različitim dokumentima Komisije, ali glavni kamen spoticanja ostaje nepromijenjen - politička volja država članica