Japanski su znanstvenici do otkrića došli tako što su teleskop u pustinji Atacami u Čileu, koji je jedan od najmoćnijih teleskopa na svijetu, okrenuli prema oblaku plina u neposrednoj blizini našega galaktičkog središta kako bi pojasnili vrlo čudno ponašanje oblaka, odnosno izrazito različite brzine kretanja molekula vodikovog cijanida i ugljičnog monoksida.

Tijekom istraživanja znanstvenici su otkrili još jednu supermasivnu crnu rupu koja je od središta galaktike udaljena 'tek' 200 svjetlosnih godina te da u promjeru ima 1.400 milijardi kilometara, ali i da je otprilike 100.000 puta masivnija od Sunca.

Za Mliječni put se, inače, smatra kako u sebi nosi oko 100 milijuna crnih rupa raznih dimenzija. Međutim astronomi su do sada otkrili samo njih 60.

Astronomija i fizika predviđaju da bi velike galaktike poput naše trebale u svojem središtu imati supermasivne crne rupe kao gravitacijsko težište.

Stoga ne čudi to da su astronomi iz opservatorija Chandra Xray prije četiri godine definitivno potvrdili postojanje supermasivne crne rupe Strijelac A. Tom prilikom se ispostavilo da se radi o ekstremno gravitacijskom svemirskom tijelu koje je čak četiri milijuna puta veće od Sunca, a koje je od nas udaljeno 26.000 svjetlosnih godina.

Dok fizičari za manje crne rupe smatraju kako nastaju nakon što eksplodiraju najmasivnije zvijezde, srednje i velike crne rupe nastaju tako što se manje crne rupe privlače i potom spajaju.