Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija proglasile su danas prirodnu nepogodu za najviše pogođena područja zbog štete u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturi, a prethodno su isto to učinile Bjelovarsko-bilogorska te Osječko-baranjska županija. Prije točno tjedan dana olujno nevrijeme zahvatilo je ukupno 14 županija i Grad Zagreb, no poprilične materijalne štete bilo je i nakon toga - u posljednjoj oluji stradali su crikveničko područje i dio otoka Krka.

Dok sjever Hrvatske strahuje od novih superćelija, na jugu vlada zabrinutost zbog plamene stihije. Prema današnjoj prognozi Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS), u Hrvatskoj vlada ekstremna opasnost od požara na otoku Hvaru, a u Hercegovini na području Čapljine. Veći dio Dalmacije i krajnji jug zemlje su u vrlo visokoj opasnosti. Detaljnu kartu možete vidjeti ovdje.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) već dulji niz godina izrađuje procjene opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara za hrvatski Jadran, a svakodnevni rezultati dostavljaju se operativnim centrima te bi oni svoje aktivnosti trebali uskladiti s tom informacijom. Da bi se mogao računati meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara, meteorološka motrenja i mjerenja moraju se obavljati u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu (ljetno vrijeme 14 sati), navodi DHMZ.

U njihovoj posljednjoj dostupnoj prognozi, za utorak 25. srpnja, umjerena je opasnost bila određena za područje Pule, velika za područje Zadra, Knina, Sinja, Hvara, Ploča, Mljeta i Dubrovnika, a vrlo velika za Lastovo, Vis, Makarsku, Split, Imotski i Šibenik.

Općenito, meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara način je procjene zapaljivosti goriva koji uvažava učinke prošlih i trenutnih vremenskih prilika na tri vrste pokrivača šumskog tla. U njemu su sadržani brojevi koji daju mjeru sadržaja vlage za svako od ovih goriva, navodi DHMZ na službenim stranicama, dodajući da ulazne podatke u programu za izračun predstavljaju meteorološki parametri u terminu motrenja, temperatura i relativna vlažnost zraka, brzina vjetra i 24-satna količina oborine.

Europski jug u crvenom

Najmanje 40 ljudi poginulo je posljednjih dana u Alžiru, Italiji i Grčkoj. Najveći broj poginulih dosad bilježi Alžir s 34 žrtve i deset vojnika, stradalih za vrijeme evakuacije u obalnoj pokrajini Bejaia, najteže pogođenom području s 23 smrtna slučaja.

U Grčkoj je ministarstvo civilne zaštite upozorilo u srijedu na 'ekstremnu opasnost' od požara u šest od 13 nacionalnih regija. Dva pilota poginula su u padu kanadera na otoku Evia, dok je na drugoj strani tog otoka pronađeno pougljeno tijelo čovjeka u udaljenoj seoskoj kolibi. Na otoku Rodosu više od 20.000 ljudi evakuirano je iz domova i odmarališta na jugu, a više od 40 izvanrednih letova prevezlo je 5000 ljudi. Tisuće ljudi također su evakuirane s Evije i Krfa, dok je Kreta, još jedno veliko odredište za odmor, u stanju pripravnosti.

Italiju su pogodile različite ekstremne vremenske prilike - sa smrtonosnim olujama na sjeveru i šumskim požarima na Siciliji, kao i u nekoliko južnijih regija. Par u 70-ima pronađen je mrtav u požarom zahvaćenoj vikendici u blizini Palerma, gdje je vatra došla nadomak aerodroma; u blizini grada umrla je i 88-godišnja žena, piše BBC.

Dijelovi grada Catanije ostali su bez vode i struje nakon što su kabeli izgorjeli na temperaturama koje su se u ponedjeljak popele na 47,6 Celzijevih stupnjeva. Na kopnu, u Kalabriji, istočno od Sicilije, 98-godišnji muškarac ostao je zarobljen u gorućem domu, a njegova kći i zet zadobili su opekline dok su ga pokušavali spasiti. Šumski požar u regiji Foggie, na talijanskoj jadranskoj obali, prisilio je na evakuaciju 2000 ljudi iz hotela i kampova. Plamen se približio Viesteu iz obližnjeg nacionalnog parka. U međuvremenu su oluje na sjeveru u utorak odnijele dva života –58-godišnje žene koja je išla na posao i 16-godišnje učenice u izviđačkom ljetnom kampu – a obje su žrtve pada drveća.

Požari su izbili i na francuskom otoku Korzici u ranim jutarnjim satima u srijedu. Olujni udari vjetra brzine do 130 km/h (80 mph) raspirili su plamen i nekoliko sati tri su sela bila u opasnosti.

Talijanski ministar civilne zaštite Nello Musumeci najavio je da će apelirati na EU da poveća svoju flotu protupožarnih kanadera. 'Plaćamo klimatske promjene, na koje smo trebali ranije obratiti više pozornosti, ali i infrastrukturu koja nije primjerena novom kontekstu', rekao je ministar nakon sastanka s gradskim čelnicima Catanije, u kojoj nema struje od četvrtka, a pogođeno je više od 500.000 ljudi. Distribucijski ogranak energetskog diva Enela oštećenje podzemnih kabela pripisao je vrućini.

'Nalazimo se u uvjetima izuzetne klimatske opasnosti', a temperatura asfalta na cestama dosegla je 50 stupnjeva, rečeno je. 'Ako se tome pridoda visoka vlažnost, nema pravilnog odvođenja topline s posljedičnim oštećenjem podzemnih kabela.' Trenutno se radi na povećanju kapaciteta, a na rješavanju problema angažirane su stotine tehničara. Restrikcije struje zaustavile su rad pumpi za vodu, čime je do ponedjeljka bilo pogođeno između 200.000 i 300.000 ljudi, priopćila je vodoopskrbna tvrtka Sidra. Lokalne vlasti osigurale su klimatizaciju starijim i drugim ranjivim osobama, uključujući beskućnike, pritom pozivajući građane da umjereno koriste klima-uređaje kako bi izbjegli pogoršanje problema.