"Jako mi je drago doći na svoju plažu i zaplivati prvi put ove godine", govori nasmiješeni 39-godišnji stanovnik mondenog odmarališta Ayia Napa, inače prepunog stranih turista, a danas pustog.

Ciparska vlada ovaj je tjedan dopustila plivanje u moru prvi put od ožujka, a stanovnicima je dopušteno i da izađu iz kuće do tri puta dnevno, umjesto jednom kao dosad.

Cipar među nekoliko inače otvorenih otočnih nacija, poput Islanda, Malte i Novog Zelanda, koje su nedavno započele ili uskoro planiraju ublažiti mjere zabrane kretanja.

Sve četiri države su, barem zasad, postigle impresivne rezultate u borbi protiv virusa.

Cipar je 11. ožujka zatvorio škole i zabranio veća okupljanja u interijerima, 21. ožujka je obustavio međunarodne zračne dolaske, a kasnije uveo i policijski sat.

Čini se da su mjere uspjele. Na otoku je preminulo samo 15 ljudi.

Prema podacima agencije France Presse, to Cipar svrstava među sedam članica Europske unije s najmanjim brojem umrlih od covida-19 u odnosu na broj stanovnika.

Cipar je i među deset država u svijetu po omjeru broja testiranih u odnosu na ukupnu populaciju, pokazuju podaci stranice Worldometer.

Na toj listi prvi je Island, dok je Malta četvrta. Malta ima i treći najbolji omjer broja umrlih na broj stanovnika.

Veličina je važna

Island zbog rijetke naseljenosti nije ni uveo karantenu.

Umjesto toga su uvedene neobavezne restrikcije i uputstva o ograničavanju okupljanja, prvo na 20, a od ponedjeljka na 50 ljudi.

Kjartan Hreinn Njalsson, pomoćnik direktorice islandske agencije za zdravlje, nedvosmislen je oko metode kojom je Island zaustavio širenje zaraze.

"Praćenje kontakata, rano otkrivanje, karantena, izolacija i dobra osobna higijena", rekao je.

"Te smjernice vrijede i na Cipru, i na Islandu i u Francuskoj".

No Njalsson priznaje da su države s manjim brojem stanovnika u prednosti.

"To pomaže da se ljudi mobiliziraju i da surađuju. Nas je samo 360 tisuća, što nam daje priliku da izgradimo osjećaj zajednice".

S njim se slaže Konstantin Makris, profesor na Ciparskom tehnološkom sveučilištu.

"Otočno stanovništvo je homogenije pa je i komunikacija lakša", rekao je i dodao kako su manjim nacijama lakša i tehnička pitanja oko testiranja.

Testiranje je rašireno i na Sjevernom Cipru, entitetu stvorenom nakon turske invazije 1974. koja je, pak, bila odgovor na vojni puč uz podršku Grčke.

Na tom teritoriju na kojem živi 300 tisuća ljudi i priznaje ga samo Ankara, testirano je više od 14 tisuća ljudi, Umrlo ih je samo četvero, objavile su tamošnje vlasti.

Veliki izazovi

Republika Cipar je sa 131 stanovnikom po kvadratnom kilometru nešto gušće naseljena od Francuske (119) gdje je broj mrtvih 390 na milijun stanovnika.

S druge strane, Malta je iznimno gusto naseljena, s 1375 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Jedina malteška zračna luka zatvorena je krajem ožujka. Malta još nije ublažila mjere, no planira to uskoro učiniti, postepeno.

Profesor Makris upozorava kako je u periodu ublažavanja mjera "važno razmišljati o gustoći naseljenosti".

Testiranja na Cipru sad će se usredotočiti na ljude koji se vraćaju na posao, naglasio je ministar zdravlja Constantinos Ioannou. On ne krije koliki izazov stoji pred državom.

Čak i ako Cipar uspije nastaviti svoju uspješnu borbu protiv virusa, ostat će iznimno teško otvoriti se ostatku svijeta. To ima velike implikacije za turistički sektor, važan i za islandsko i malteško gospodarstvo.

"To je pitanje koje se tiče sviju nas", rekao je Ioannou.

"Jedna od ideja o kojoj razmišljamo je da otvorimo aerodrome za države koje su u istoj fazi pandemije kao mi".

Druga opcija je testiranje turista, ili u državi iz koje kreću ili pri dolasku. Ioannou ističe kako su za to potrebni sustavi za testiranje koji daju rezultate u sat vremena.

Jedna od onih koji strahuju za budućnost je Elena Isaac koja je otvorila svoj prvi restoran u Ayia Napi prije desetljeća. Sada upravlja trima zalogajnicama i zapošljava oko 50 ljudi.

"Ne možete preživjeti bez turista, to je nemoguće", rekla je.