Krivokapić, veteran crnogorske politike, na marginama Dubrovnik Foruma proglasio je vlast u Podgorici „trećom vladom Crkve Srbije”, naglasivši kako je Crna Gora „više nego ikad” ovisna o Beogradu i o „srpsko-ruskom svijetu u najgorem značenju” tog termina.

Predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić u četvrtak je službeno predložio da se na dnevni red u petak uvrsti prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Krivokapić smatra kako Podgorica time „obavlja prljavi zadatak za srpsku volju”, naglasivši kako Crna Gora nije donijela rezoluciju o srpskoj aneksiji Crne Gore, o Božićnom ustanku koji je „proporcionalno stanovništvu imao višestruko više žrtava nego Hrvatska u Domovinskom ratu”, kao ni o bijegu srpske vojske dok joj je Crna Gora „čuvala leđa na Mojkovcu”, čime je Srbija „uništila državnost Crne Gore”.

„Umjesto tih rezolucija mi usvajamo rezoluciju o Jasenovcu” te je jasno da je to način da se otvori novi front s Hrvatskom na želju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića pod čijom vlašću Srbija nije donijela takav dokument.

Aktualna vlast u Beogradu „vrši najveću pljačku Srbije” u povijesti te države, a tu je povijest studirao, naglasio je Krivokapić.

„Izvozi se nemir u regiju da bi se pod tom krinkom nastavila velika pljačka Srbije”, pa i regije, istaknuo je Krivokapić.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavnog posjeta Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi se "Crna Gora trebala suočiti s vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama".

U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

Njezinim bi usvajanjem populistički "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali potpis za rezoluciju.

Predlagatelji kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.

U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu ,također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.

Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu.

Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika.

Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i "Pokret Europa sad" premijera Milojka Spajića.

Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.