Otvarajući u ponedjeljak zgradu hrvatskog veleposlanstva, predsjednica Grabar Kitarović izjavila je da je 'doista iznimno bitno imati veleposlanstvo u tom dijelu svijeta'.

O otvaranju hrvatskog veleposlanstva u Kuvajtu govori se već godinama, a upravo je aktualna predsjednica na početku mandata 2015. godine potpisala tu odluku u svrhu jačanja gospodarske suradnje. Tada se nije znalo tko će biti veleposlanik, no je li normalno da on na dan otvaranja veleposlanstva još uvijek nije imenovan? 

Klisović: Moguće da je veleposlanik odobran... 

'Nije normalna procedura, ali u isto vrijeme nije i neuobičajena. To je tako, sve ovisi o situaciji u državi. U principu, bilo bi najsretnije rješenje da je sa otvaranjem veleposlanstva već imenovan i veleposlanik, posebno što diplomati rade na otvaranju veleposlanstva prije nego što se ono službeno otvori u nekoj zemlji, ali nije neuobičajeno da u trenutku samog otvaranja nemate već imenovanog veleposlanika', kaže Joško Klisović, bivši zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić.

On smatra da je, razmotri li se dugo pripremno razdoblje za otvaranje veleposlanstva u Kuvajtu, državni vrh mogao već barem odabrati osobu koja bi trebala biti veleposlanik i zatražiti za njega agreman. Ne isključuje da je to i učinjeno, pa je možda predsjednica Grabar Kitarović kuvajtskom emiru Sabahu Al-Ahmadu Al-Džaberu Al-Sabahu prilikom posjeta i priopćila tko bi to bio.

Inače, Kuvajt u Hrvatskoj još nema veleposlanstvo, već tu funkciju iz Praga obavlja veleposlanik Ayman Mohammad Yousef al-Adsani. Do daljnjeg, hrvatske poslove u Kuvajtu otpravljat će Jerko Vukas, bivši hrvatski veleposlanik u Iraku koji u Kuvajtu od srpnja radi na otvaranju veleposlanstva, doznaje tportal u MVEP-u.

Nekadašnji predsjednik općine Sinj, Vukas je bio u 90-ima bio je glavni pregovarač s pobunjenim Srbima u Kninu. Potom je, redom, imenovan pomoćnikom ministra unutarnjih poslova, prvim šefom Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) i prvim hrvatskim generalnim konzulom u Australiji.