'Nakon naftnih, ekonomskih i društvenih kriza koje su nas bile pogodile, postalo je jasno da nas dosadašnji način razmišljanja i poslovanja vodi samo u začarani krug nazadovanja i općeg siromaštva. Počeli su se pojavljivati novi modeli razvoja, kojima je zajedničko to da promišljaju ekonomiju društvo i odnos prema okolišu na novi način: resursi ne dolaze s tržišta nego iz prirode, dakle nisu beskonačni, i cijena im je svakim danom sve viša. Ponovna, obnovljiva upotreba tih resursa i njezina učinkovita primjena dobitna je kombinacija', upozorava Robert Pašičko iz UNDP-a u Hrvatskoj (Program Ujedinjenih naroda za razvoj).

Cirkularna odnosno kružna ekonomija, kako dodaje ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) Mirjana Matešić, samo je novi naziv koji sublimira procese održivog razvoja, a koji su terminologijom kružne ekonomije postali bolje razumljivi području ekonomije.

'Radi se o konceptu koji promišljanje ekonomskog razvoja prožima promišljanjem utjecaja koje će taj razvoj imati na potrošnju resursa, emisije u okoliš te utjecaj na društveni razvoj i kvalitetu života. Radi se, vrlo jednostavno, o pametnom razvoju koji promišlja dugoročne utjecaje promjena o kojima odlučujemo danas', veli Matešić.

Novih tehnologija i proizvoda nema bez izuma i inovacija. Ekoinovacijama se dolazi do proizvoda, tehnologija i poslovnih modela koji prirodne resurse koriste učinkovitije. Zbog podizanja konkurentnosti i manjeg utjecaja na okoliš, zelenu tehnologiju i zelene proizvode EU podržava kroz niz programa i politika financiranja, a potpore daju i drugi, poput banaka. Tako je na natječaju Moj Zaba Start, ali i na milanskom natjecanju A' Design Award & Competiton u kategoriji Održivi proizvodi, varaždinska poduzetnica Mateja Kuhar dobila nagradu za organsku olovku 'Fabula'. Ludbreška tvrtka Ducati komponenti proizvodi već čitav niz zelenih proizvoda: male vjetrogeneratore, punionice vozila na električnu energiju, električna dostavna vozila Free Duck, e-kotač Copenhagen Wheel te električne bicikle kakve je nedavno kupila Hrvatska pošta

Izuzmu li se jurilice tvrtke Rimac Automobili, na području električnih vozila u Hrvatskoj najveći je iskorak napravila tvrtka Dok-ing koja je nedavno isporučila i prvi hrvatski električni autobus za javni prijevoz u Koprivnici koji će građani moći besplatno koristiti zahvaljujući potporama iz domaćeg i europskih fondova. Koprivnica je grad koji je među prvima krenuo i s postavljanjem punionica za električna vozila koje HEP danas instalira i u drugim gradovima, a to je radi i HT.

Od klasičnih načina dobivanja električne struje, snaga vode najprihvatljivija je. U varaždinskom Tehnološkom parku smještena je tvrtka Centar kompetencije za obnovljive izvore energije koja je s UNDP-om dogovorila projekt transfera tehnologije za proizvodnju turbina za male hidrocentrale u nekoliko srednjoazijskih država kojima je ugovorila i gradnju nekoliko malih hidrocentrala.

Končar je svojim vjetroagregatima u nas najdalje otišao u području iskorištavanja vjetra, a u području iskorištavanja sunčeve energije Solvis koje solarne module izvozi u dvadesetak zemalja, a sada radi i na kombiniranom modulu za proizvodnju struje i tople vode.

Otpad se gleda kao izvor onečišćenja, no dobro upravljanje otpadom mijenja percepciju: više ga se ne odvozi na deponij već postaje vrijedan izvor energije i materijala, posebno kada su mnogi postaju rijetki. Najbolja je opcija zaustavljanje stvaranja otpada, kada to nije moguće, kao što to radi čakovečko komunalno poduzeće Čakom s primarnom selekcijom na kućnom pragu. Međutim, tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca pokazuje da razdvajanje nije nužno napraviti na kućnom pragu već je to moguće učinkovito napraviti kasnije zahvaljujući njihovoj nagrađivanoj tehnologiji MBO-T koja se već primjenjuje u nekoliko zemalja. Nažalost, ne i našoj.

'Tehnix do sada od države nije dobio nikakvu stimulaciju niti potporu. No ono što nas najviše boli jest činjenica da ljudi koji su dužni, od ministarstva pa jednim dijelom politike, ne surađuju s nama, iako je Hrvatskoj važno da ima najuređeniji ekološki sustav s obzirom na to da ima najveću perspektivu razvoja u turizmu. U Hrvatskoj se od turizma sljedeće godine planira ostvariti deset milijardi eura, a otpad se odbacuje još na deponije dok se gotovo 80 posto požara u Primorju događa na deponijima što direktno ruši autoritet zemlje. Na tim se deponijima sanacijama, koje se mogu raditi preko naših postrojenja, mogu graditi golf-tereni, rekreacijski tereni i tome slično', ističe Đuro Horvat, prvi čovjek Tehnixa koji je dobitnik brojnih priznanja za inovacije.

Osim na to kako dobiti energiju na ekološki prihvatljiviji način, sve više se gleda i na sprečavanje njezina rasipanja. Tako se u nas potiču energetski bolji aparati, ali i vozila s alternativnim pogonima. Usto, nakon energetske certifikacije stambenih zgrada započela je energetska obnova stambenih zgrada. Tu, kako pokazuje primjer ZTB Stana u Varaždinu, suvlasnici mogu dobiti i više od polovice ukupnih troškova novih pročelja, stolarije i energetskih postrojenja zahvaljujući potporama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i posebnih programa EBDR-a.

Pašičko, međutim, smatra da Hrvatska kao država nedovoljno prati trendove na području recikliranja, korištenja otpada kao sirovine za novi proizvod ili obnovljivih izvora energije.

'Razvoj u novom smjeru (pre)često se koči zbog ljudi koji razmišljaju na stari način, a često i zbog drugih razloga, kao što je tromost sustava, ili zato što postojeći ključni ljudi i institucije dobro žive od postojećeg, štetnog stanja. Imamo potencijal da postanemo inovativna nacija koja zapošljava desetke tisuća ljudi u ovom području, ali koči se na svim poljima. Tako, primjerice, debelo zaostajemo za postotkom europskog recikliranja, iako primjeri nekih lokalnih zajednica pokazuju kako brzo možemo postati lideri i zaposliti puno ljudi. Dozvoljavamo da jedan Maribor ima više instaliranih sunčanih elektrana od cijele Hrvatske dok se u području vjetroenergije i biomase igramo mačke i miša s investitorima', upozorava Pašičko.

Izuzetno važnim smatra pokazati i na malim i na velikim primjerima kako nov, zeleni način razmišljanja i djelovanja mijenja društvo i ekonomiju te je čini konkurentnijom.

'Hrvatska ima mnogo nagrađenih inovatora te mladih, uspješnih poduzetnika i poduzeća koja se ističu domišljatošću i odlično osmišljenim zelenim ili bolje rečeno proizvodima koji su osmišljeni vodeći se idejom minimalnog utjecaja na okoliš. No ono što Hrvatskoj nedostaje jest sustav koji će takve ideje, poduzetnike i poduzeća podržati da se razviju te da stanu na svoje noge. Umjesto velikih investicija javnog sektora, svoj ekonomski razvoj trebali bismo temeljiti upravo na rastu malog propulzivnog poduzetništva koje se vrlo lako može potaknuti da ideje koje razvija uskladi s načelima održivog razvoja i kružne ekonomije', dodaje Matešić.

Uspjeh država, kako naglašava, nikad se ne temelji na državnim investicijama već na sposobnosti da se stvore uvjeti podrške za poduzetnike.

'Nismo iskoristili dovoljno i možemo puno ukoliko sustavno počnemo podržavati poduzetnički razvoj vodeći računa o kriterijima održivog razvoja. Dodatno, razvoj će se i sam kretati u smjeru kružne ekonomije jer to tržište traži. A da to ne činimo, dovoljno je pogledati kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) troši sredstva prikupljena od industrije. Umjesto da ulaže u energetsku učinkovitost našeg gospodarstva kako bi postalo konkurentnije, radije daje subvencije za kupnju ekovozila i kućanskih uređaja oznake A+++ čime zapravo potiče uvoz dok naši gospodarstvenici neuspješno prijavljuju projekte zamjene energenta primjerice iz fosilnog u biogorivo', kaže Matešić te dodaje da moramo što prije državne institucije staviti u funkciju razvoja gospodarstva, uz kriterije podrške koji se temelje na održivom razvoju, a gospodarstvo će učiniti ostalo.