Zemlja se nalazi u opasnoj krizi, ulicama bjesne prosvjedi, a spominje se i mogući rat. Pitali smo Marijanu Petir kako bi se situacija mogla riješiti.

'Preduvjet je taj da se strani državnici prestanu uplitati u unutrašnjopolitičke odnose Makedonije, a da čelnici najvećih političkih stranaka u Makedoniji sjednu za stol i počnu razgovarati, stave svoju zemlju i njezin narod na prvo mjesto i pronađu najbolje rješenje', smatra Petir.

Napominje da je predsjednik do sada vladajućeg VMRO-DPMNE (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo) Nikola Gruevski nakon što nije, kako kaže Petir, prihvatio protuustavne zahtjeve albanske platforme prilikom pregovora o sastavljanju vlade, javno ponudio koaliciju socijalistima u kojoj bi Zoranu Zaevu prepustio mjesto predsjednika vlade.

Ključ rješenja je to da ova dva čelnika razgovaraju međusobno i pronađu rješenje. 'Rješenje nije u albanskoj platformi formiranoj nakon izbora u drugoj državi (Albaniji), koja nije na izborima kao takva sudjelovala i koja je nastala izravno podržana od albanskog premijera i ministra vanjskih poslova. Zabrinjavajuće je da na formiranje vlasti u jednoj suverenoj demokratskoj državi pokušava izravno utjecati druga država. Sigurna sam da ni glasači SDSM-a nisu glasovali za nešto takvo dajući glas SDSM-u na izborima održanima u prosincu', vjeruje hrvatska europarlamentarka.

U Makedoniji se isprepliću različiti interesi, a nijedan nije u njezinu korist

Odgovarajući na pitanje tko snosi odgovornost za nastalu krizu u Makedoniji, Petir kaže da se u toj zemlji isprepliću različiti interesi, a njezin je dojam da nijedan od tih interesa nije u njezinu korist i dobrobit makedonskog naroda već da se upravo na taj način odmjeravaju snage i pokušava pokazati tko je gazda na Balkanu.

Podsjeća da su dugoočekivani prijevremeni izbori, napokon provedeni u prosincu, bili fer i korektni, u demokratskom ozračju i bez nepravilnosti. VMRO-DPMNE je izborni pobjednik kojemu je kao takvome predsjednik Republike Makedonije povjerio mandat za sastavljanje vlade. Kao što znamo, objašnjava, Gruevski je mandat morao vratiti jer nije uspio prikupiti podršku u vremenu određenom zakonom - socijalisti njegovu vladu nisu željeli podržali iz političkih razloga, a albanske stranke su imale zahtjeve na koje VMRO nije mogao pristati. Petir naglašava da makedonski Ustav i izborni zakon nisu predvidjeli ovakvu situaciju pa je predsjednik rekao kako će novi mandat dati onome koji mu donese dovoljan broj potpisa.

 'To je učinio Zoran Zaev donoseći potpise novooformljene albanske platforme kojoj je u zamjenu za podršku praktički obećao izjednačavanje albanske nacionalne manjine u Republici Makedoniji s makedonskim narodom. Zamislite da neka stranka koja zastupa nacionalnu manjinu koja kao manjina uživa sva prava uvjetuje podršku vladi zahtjevom da budu proglašeni konstitutivnim narodom. Predsjednik Gjorge Ivanov odlučio je da ne može dati mandat za formiranje takve vlade jer bi to bilo u suprotnosti s Ustavom Republike Makedonije', kaže hrvatska europarlamentarka.

U unutrašnje poslove Makedonije trebaju se prestati miješati strane sile

A može li Europska unija odigrati glavnu ulogu u rješenju krize, pa i ona kao osvjedočeni prijatelj zemlje? Petir odgovara da EU dijeli odgovornost za ovu političku krizu svojim nečinjenjem i kaže da ona na to cijelo vrijeme upozorava.

'Sjetimo se samo da je pristupanje Makedonije EU-u proces koji je započeo još 2004. te se otad nije pomaknuo s mrtve točke. Nije se smjelo dopustiti da Grčka blokira Makedoniju zbog bilateralnog pitanja kao što je ime zemlje i da se zbog toga Makedonija nalazi u čekaonici više od desetljeća i da se tako blokira napredak zemlje', poručuje Petir. Ističe da čekanje također može uzrokovati frustracije te se može smatrati i jednim od uzroka političke krize u zemlji. 'Da je EU započela pregovore s Makedonijom, možda danas ne bismo bili u ovoj situaciji. Da je Makedonija primljena u NATO s Hrvatskom, više sam nego uvjerena da bi danas situacija u Makedoniji bila bitno drugačija', izravna je Petir.

Hrvatska europarlamentarka poručuje da EU mora jasno i konkretno pokazati da joj je stalo do Makedonije, do rješavanja političke krize u zemlji i nastavka reformi. 'EU mora konkretno pokazati da Makedoniju smatra članicom svoje obitelji. EU može poticati dijalog, možemo i moramo inzistirati na tome da se izborni rezultati poštuju, kao i demokratski procesi i postupci, a ponajviše ustavni poredak, ali EU se ne smije miješati u unutrašnjopolitičke stvari Makedonije', ocjenjuje Petir. No, nastavlja, ne smiju se miješati ni albanski premijer niti američki veleposlanik u Makedoniji, a to čine konstantno.

Kriza se može odraziti i na Hrvatsku

'Ne smijemo se dovesti u situaciju da o sudbini Makedonije i makedonskog naroda odlučuje netko izvana, na to imaju pravo samo građani Makedonije. Oni su na izborima pokazali svoju volju, oni i aktualnim prosvjedima pokazuju da im je dosta ovakve bezizlazne situacije i žele njezino rješavanje. Ako dogovor nije moguć, postoji opcija novih izbora', smatra Petir.

Pitali smo Petir i može li kriza u Makedoniji utjecati na Hrvatsku. 'Ova kriza može utjecati na sve zemlje zapadnog Balkana, ali i na cijelu Europsku uniju. Stabilnost Makedonije važna je za stabilnost cijele regije i cjelokupne europske zajednice. Ova kriza se mora riješiti odmah da ne bi dalje eskalirala i da se ne dogode procesi koji će biti bespovratni', zaključila je.