Izradu priručnika 'Učenik građanin' (tiskanog na hrvatskom i talijanskom jeziku) iniciralo je, organiziralo i financiralo Poglavarstvo Grada Rijeke. Program spada u tzv. izvannastavnu aktivnost, a priručnik je izradio četveročlani tim, autorice dolaze iz različitih sektora: vladinog i nevladinog, osnovnoškolskog i visokog obrazovanja. To su Gordana Frol, profesorica povijesti i zemljopisa u OŠ Vežica, dr. se. Vesna Kovač, izvanredna profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Orjana Marušić Štimac, psihologinja u OŠ 'Nikola Tesla' i Mirela Pašić, magistra pedagogije i volonterka s bogatim iskustvom u radu s mladima. Nastava Građanskog odgoja organizirat će se po modelu programa 'Moja Rijeka', kao zaseban predmet, odnosno izvannastavna aktivnost. Predmet će se provoditi jednom tjedno, s fondom od 35 sati godišnje, u višim razredima osnovne škole. Uvest će se postupno, i to tako što iduće školske kreće u petim razredima s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja u šest riječkih škola, a od školske 2017./2018. godine planira se u provođenje uključiti sve zainteresirane riječke škole.

Mislite li da je u najmanju ruku čudno što 25 godina nakon što je politička elita ove zemlje proglasila da želi graditi građansko društvo, tek sad ste u vašoj školi dobili priručnik, prvo je pitanje koje sam postavio jednoj od autorica.

'Željeti graditi građansko društvo je jedno, a djelovati da se to uistinu i događa je drugo. Nisam sigurna koliko zaista djelujemo po tom pitanju. Rezultati nedavno provedenog istraživanja o političkoj (ne)pismenosti mladih u Hrvatskoj ukazuju na to da smo zaista zakazali kao društvo te smatram da bismo se oko toga trebali zabrinuti. Rezultati također ukazuju na to da učenici pokazuju određenu vrstu netrpeljivosti prema različitom te neodlučnost prema temeljnim društvenim pitanjima. Često kritički ne propitkuju servirane informacije, a to svakako nije korak k uključivoj, raznolikoj i povezanoj Europi', kaže Mirela Pašić dodajući kako iz perspektive nekadašnje polaznice formalnog obrazovnog sustava može reći da ju je taj sustav neadekvatno pripremio kao odgovornu i aktivnu građanku.

Korak prema drukčijem školstvu

'Moji su se vidici počeli znatno širiti kada sam kroz volontiranje i neformalni sustav obrazovanja počela aktivno učiti i (su)djelovati u društvu. Moj poriv k tome je dolazio iznutra, no neki učenici nisu imali priliku spoznati koliko je to važno za njih same i za društvo u kojem žive zato što obrazovni sustav kakav imamo ne stavlja dovoljno u fokus volontiranje (kao šire područje) i aktivno participiranje u zajednici', ističe Pašić, pojašnjavajući koncept.

'Predmet kao izvannastavna aktivnost neće obuhvatiti sve učenike, što jest zapravo nedostatak ove implementacije, no s druge strane otvara vrata kreativnim nastavnicima, kao i načinu rada kojim će oni imati priliku motivirati učenike. Nekim će učenicima biti bliža društvena dimenzija, dok će drugi iskazati veći interes za ekološku dimenziju. No svakako je cilj da se učenici, na njima blizak način, upoznaju s područjem građanskog odgoja kroz svih 6 dimenzija. Nadamo se da će vrijeme kao i interes učenika pokazati potrebu za uvođenjem ovakvog predmeta i u višim razredima osnovne škole te, naravno, i sustavno, na nacionalnoj razini.'

Orjana Marušić Štimac dodaje kako je sadržaj projekta u potpunosti sukladan s Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo.

No nastava predmeta traži posebne predavače, takve čija je motivacija presudnija od temeljne struke?

'Grad Rijeka uputio je poziv na edukaciju budućih voditelja projekta svim riječkim osnovnim školama. Edukacija učitelja obuhvaća teme medijske i političke pismenosti, medijacije, ljudskih prava, participativne metodike, volontiranja i obrazovanja protiv korupcije, započela je 13. lipnja i traje do 12. srpnja ove godine. Odaziv škola je izvrstan i unatoč opterećenosti učitelja poslovima na kraju školske godine', kaže Orjana Marušić Štimac.

Na koji način se priručnik obraća učenicima i što im nudi?

'Trudile smo se da priručnik otvori dovoljno prostora za dječje inicijative, istraživanja i samostalne projekte. Teme su raznovrsne i tiču se svakodnevnog života: pomoći vršnjacima i sugrađanima invalidima, briga o kućnim ljubimcima, promišljanje reklama i reality showova, recikliranje otpada i održivi razvoj, pokretanje građanskih akcija za dobrobit zajednice, mirno rješavanje sukoba, zaštita djece od zlostavljanja, sudjelovanje u demokratskim izborima itd', kaže Orjana Marušić Štimac, naglašavajući kako je temeljna ideja da bi obrazovan, informiran, aktivan i tolerantan građanin trebao biti prioritet svake vlasti.
Vesna Kovač objašnjava zbog čega su se odlučili da se u priručniku učenicima obraćaju u drugom licu jednine sa – ti. Ali i tako da ga ne dijeli po spolu.

'Izravnim obraćanjem učeniku želimo postići da svaku poruku primi i osjeti neposredno, kao da je upućena baš njemu, da ga svako pitanje ili zadatak direktno potaknu na promišljanje, aktivnost ili rješavanje. Nadalje, koristimo rodno neutralan stil obraćanja. U prvim verzijama pokušali smo se istovremeno obratiti učenicama i učenicima, no takav stil je znatno opteretio tekst i donijeli smo kompromisnu odluku. Svjesni smo koliko je tema osiguravanja rodne ravnopravnosti u okviru građanskog odgoja važna, pa smo nastojali kroz lekcije priručnika dodatno senzibilizirati učenike za ove vrijednosti', kaže Vesna Kovač, naglašavajući kako su duboko uronile u svakidašnjicu uzrasta učenika kojima se obraćaju, točnije,  proučavale su načine na koje se ophode s prijateljima i vršnjacima, koje aktivnosti ih najviše zanimaju i privlače, s kojim situacijama se najčešće susreću, koje dileme i problemi ih najčešće muče.

Suočavanje i ispravno korištenje medija

'Pokušali smo predvidjeti niz situacija u školskom i izvanškolskom životu u kojima se gotovo svakodnevno mogu naći i koje mogu poslužiti kao izvrsne lekcije za razvijanje i stjecanje građanskih kompetencija', kaže Vesna Kovač, a kao jednu od važnih teme ističe izloženost djece medijima.

'Njihov uzrast pravo je vrijeme da ih počnemo senzibilizirati za suočavanje s medijima i ispravnom korištenje onoga što im mediji pružaju. Zato im u priručniku nudimo mogućnost da sami uređuju web portal. Uređivanje mrežnog portala može biti prilika da se učenici aktivno uključe u traženje i praćenje vijesti ili događanja u njihovoj lokalnoj sredini, biraju sugovornike, pokušaju zapisati vijest i odabrati među prikupljenim vijestima one koje mogu biti najzanimljivije njihovim čitateljima. Nadalje, u posljednje vrijeme se na gotovo svim televizijama prikazuje veliki broj emisija iz kategorije 'reality show' i važno je da djeca počinju kritički promišljati o takvim sadržajima. U lekciji koja se bavi ovakvim tipom emisija, učenike postavljamo u situaciju da aktivno raspravljaju o sudionicima takvih emisija, njihovim kompetencijama, vrijednostima, ponašanju, uspjehu, popularnosti, nagrađivanju. Također, bavimo se pitanjima oblikovanja identiteta, biranja uzora i idola. Suočavamo učenike s opasnostima i dobrobitima društvenih mreža', ističe Vesna Kovač.

Mala škola demokracije

Autorica Gordana Frol pak ističe kako se priručnik nije usko vezan uz političku dimenziju nego su sadržaji razrađeni su u šest međusobno višestruko povezanih dimenzija, a to su politička, ljudsko-pravna, društvena, kulturološka, ekološka i gospodarska.

'Politička dimenzija obuhvaća razumijevanje pojma vlasti i demokratskog upravljanja državom, a nastavlja se aktivnim sudjelovanjem građana u demokratskom upravljanju. Naš učenik-građanin mora se pripremati za odgovornog i aktivnog člana zajednice pa osim političke kompetencije mora usvojiti znanja, vještine i vrijednosti koji će znati uspješno koristiti u ostalim životnim situacijama. Važno je da učenik poznaje potrošačka prava, poduzetnička znanja te promovira vrijednosti volonterstva', kaže Gordan Frol, posebno ističući poglavlje posvećeno mirnom nenasilnom rješavanju konflikata.

Nasilje nije cool!

'O nasilju i rješavanju nasilnih i konfliktnih situacija mnogo se govori. Ono je prisutno u svim sferama društva. U priručniku polazimo od školske sredine u kojoj učenici mogu prepoznati nasilna i konfliktna ponašanja. Svako je dijete različito pa nema univerzalnog pravila kojim bi se sukob riješio. Učenici moraju spoznati da postoje različita rizična ponašanja koja dovode do nasilja i pokušati pružiti pomoć svom vršnjaku. Najbolji rezultati u rješavanju nasilnog ponašanja postižu se koordinacijom roditeljskog ili starateljskog doma i škole', kaže Gordana Frol.

Neizbježni kurikulum

Zanimljivo da se hrvatska zbilja potrudila da upravo u danima promoviranja priručnika ponudi i novu temu. Riječ je o kurikularnoj reformi obrazovanja. 'Držim da je uskraćivanjem podrške radu ekspertne radne skupine za izradu kurikuluma učinjena velika šteta obrazovnom sustavu. Pitam se može li se u bližoj budućnosti ponovo dogoditi entuzijazam, uključenost i povjerenje tolikog dijela prosvjetne javnosti u započete obrazovne promjene', kaže Vesna Kovač i dodaje kako građanski prosvjed u 12 hrvatskih gradova možemo promatrati kao novu, izvrsnu lekciju iz građanskog odgoja 'Svakako ćemo je i analizirati u radu pogotovo s učenicima nešto starijeg uzrasta', ističe.