Izvori na koje se poziva ovaj magazin naglašavaju da nedosljedna politika Njemačke nije u skladu s potrebama na bojištu, što bi moglo izazvati daljnju eskalaciju. Dok Scholz hvali njemačku i američku suzdržanost, istočnoeuropske zemlje članice NATO-a strahuju da upravo takva politika ide na ruku Rusima.

Prošlog tjedna baltički dužnosnici upozorili su kolege iz Berlina kakve bi mogle biti posljedice njihove politike. Ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, smatraju da bi se situacija mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari na koje se poziva Spiegel – nego bi poslale svoje trupe u Ukrajinu. Takav scenarij potencijalno podrazumijeva uvlačenje NATO-a u rat, od čega kancelar Scholz i američki predsjednik Biden i strahuju, kažu neimenovani izvori.

A ovako razmišljaju baltičke zemlje - svatko tko želi suzbiti ratovanje pretjeranim suzdržavanjem riskira da se rat izmakne kontroli.

Slično smatraju i najvažniji članovi Scholzova kabineta. Vicekancelar Robert Habeck, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (oboje Zeleni), FDP-ov ministar financija Christian Lindner i ministar obrane Boris Pistorius (SPD) - svi oni pozivaju na slanje dodatnog oružja u Ukrajinu.

Scholzovu samoproglašenu razboritost sa skepsom gledaju i njegovi koalicijski kolege - Zeleni i FDP. 'Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to', kaže član koalicijskog odbora.

'Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine', rekao je vicekancelar Robert Habeck.

Nedavno je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao SAD da dopusti Ukrajini da gađa Rusiju američkim oružjem. Italija je pak mogućnost toga označila kao 'uvod u treći svjetski rat'.

Mađarski premijer Viktor Orban, s druge strane, procjenjuje da je vjerojatnost da Rusija napadne zemlje NATO-a zbog neuspjeha u Ukrajini ravna nuli.