Naime Strategijom razvoja turizma do 2020. planira se za pet posto povećati udio hotelskog smještaja, a izgradnja će se ponajviše usmjeravati na kapacitete više i srednje kategorije. Za izgradnju 20 tisuća novih hotelskih soba potrebno je investirati oko 2,2 milijarde eura. Uz velike greenfield i brownfield investicije, budući razvoj predviđa transformaciju omiljenog privatnog smještaja u kućnoj radinosti u male obiteljske te integrirane i difuzne hotele, za što je, procjenjuje se, potrebno 995 milijuna eura te još stotinjak milijuna eura investicija u brodove odnosno ploveće hotele.

Hrvatski turizam danas raspolaže sa 605 hotela smještajnog kapaciteta 102.430 kreveta. Polovicu hotelskog smještaja čine oni s tri zvjezdice, trenutno njih 301, no u zadnje vrijeme sve je izraženiji trend podizanja kvalitete hotelskog smještaja, što vodi povećanju broja hotela s četiri i pet zvjezdica. Po broju hotela s pet zvjezdica prednjači Dubrovačko-neretvanska županija s njih čak 13, a rekorder je Dubrovnik.

S pet zvjezdica diči se 11 dubrovačkih hotela: Ariston, Bellevue, Dubrovnik Palace, Excelsior, Grand Villa Argentina, Hilton Imperial Dubrovnik, Kazbek, More, Rixos Libertas Dubrovnik, The Pucić Palace, Villa Dubrovnik, kao i Admiral u Slanom te Radisson Blu Ressort & Spa Dubrovnik Sun Garden u Orašcu.

Le Merdien Lav u Podstrani, President u Solinu i Atrium u Splitu te Punta Skala u Petrčanima kod Zadra također imaju pet zvjezdica. Zadarska županija može se pohvaliti i sa 17 hotela s četiri zvjezdice, Šibensko-kninska s 11 i Dubrovačko-neretvanska sa 16, no u konkurenciji domaćih turističkih destinacija rekorder s najvećim brojem hotela s četiri zvjezdice, njih 44, je Splitsko-dalmatinska županija, a slijedi je Primorsko-goranska s 37 te Istarska županija s 30.

U Primorsko-goranskoj županiji sjajnih pet zvjezdica nose opatijski hoteli Ambasador, Mozart i Milenij te Amabilis u Selcu i The View u Novom Vinodolskom. Istra raspolaže s četiri hotela s pet zvjezdica, od kojih se dva nalaze kod Umaga – Melia Coral u Katoru i Kempinski Hotel Adriatic u Savudriji - dok su Maistrina dva hotela, Lone i Monte Mulini, ponos Rovinja.

Prema podacima Ministarstva turizma, privatni investitori planirali su u ovoj godini ulaganja od oko 280 milijuna eura, a ona su godinu ranije iznosila nešto iznad 171 milijun eura. Ukupno se očekivana investicijska aktivnost do 2020. procjenjuje na oko sedam milijardi eura, od čega će se prema usvojenoj Strategiji razvoja turizma nova izgradnja hotela i resorta, koja uključuje individualne, ali i takozvane integrirane mixed-use resorte, temeljiti na izgradnji oko 20 tisuća novih hotelskih soba i ulaganju od oko 2,2 milijarde eura.

'Jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma upravo je kontinuirano povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu. Strategijom razvoja turizma planira se do 2020. povećati udio hotelskog smještaja, mjeren brojem ležaja u hotelima, s 13,1 posto na 18,1 posto.

Izgradnja će se do tada ponajviše usmjeravati na hotelske kapacitete više i srednje kategorije i obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima, kao i na podizanje kvalitete smještaja u kućanstvima, uključujući njihovu transformaciju u male hotele, pansione i difuzne hotele.

Brownfield investicije odnosit će se na osuvremenjivanje postojeće tržišno zastarjele smještajne ponude i na turistifikaciju neiskorištene državne imovine kao što su vojarne, industrijska postrojenja i slično, a greenfield investicije usmjeravat će se ponajviše u djelomično već korištena područja te urbane prostore. Obnova i rekonstrukcija postojećih hotelskih kapaciteta (brownfield investicije) odnose se na potrebu daljnjeg unapređenja smještajne ponude i dodatnih sadržaja, osobito u poduzećima koja su još uvijek u pretežitom državnom vlasništvu te u poduzećima koja su privatizirana, ali u kojima je proces modernizacije i osuvremenjivanja smještajne ponude stajao na mrtvoj točki ili se odvijao izuzetno sporo. Riječ je o petnaestak tisuća soba te dodatnom investicijskom potencijalu od oko 825 milijuna eura.

Ulaganje u male obiteljske hotele i pansione procjenjuje se na 295 milijuna eura. Na izgradnju novih 200 hotela, odnosno transformaciju obiteljskog smještaja u hotele, odnosi se 265 milijuna eura, a preostalih 30 milijuna eura odnosi se na podizanje kvalitete postojeće ponude i unapređenje dodatnih sadržaja. Ulaganja u smještaj u kućanstvima predviđaju se u visini od 700 milijuna eura, a odnose se ponajviše na ulaganja u rekonstrukciju i podizanje kvalitete smještaja te unapređenje dodatnih sadržaja. To uključuje i mogućnost uspostave takozvanih difuznih i integralnih hotela, odnedavno uvedenih u kategorizaciju Ministarstva turizma. Do jeseni ove godine očekujemo da ćemo imati najmanje pet integralnih hotela', iscrpno je pojasnila za tportal budući razvoj hotelskog smještaja glasnogovornica Ministarstva turizma Eva De Zan.