Ako već nije propao, Bolonjski proces ozbiljno posrće u provedbi obrazovnog sustava. Tako prvostupnike s tri godine završenog fakulteta ne treba gotovo nitko na hrvatskom tržištu rada i ta im kvalifikacija ne daje prednost pri zapošljavanju u odnosu na one koji su završili samo srednju školu. Još je već problem što i magistri struke, sa završenih pet godina fakulteta, nemaju znanja i vještine potrebne tržištu rada, pa ih poslodavci često moraju dodatno obrazovati i obučavati
S tim su se problemom odlučili obračunati na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s partnerima Šumarskim fakultetom s istog Sveučilišta te Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku pripremili projekt za usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta. Kako bi što bolje pripremili studente za stvarne potrebe tržišta, jer mnoga znanja kojima raspolažu neupotrebljiva su u praksi, a ne raspolažu znanjima za kvalitetno i stručno obavljanje posla na radnome mjestu, projekt će obuhvatiti 188 profesora i 110 studenata.
Kako bi znali kakve kadrove treba hrvatsko gospodarstvo, pitali su poduzetnike za savjet. Ovog tjedna na okruglim stolovima u Zagrebu i Osijeku okupilo ih se više desetina te ispunilo i anketu koju je proveo Dejan Pašiček, predsjednik Sektora vijeća za poljoprivredu, prehranu i veterinarstvo pri Ministarstvu znanosti, a u kojoj su iznijeli mnoštvo konstruktivnih prijedloga i rješenja.
Trom sustav koji se sporo mijenja
Dok su gotovo svi poduzetnici i menadžeri isticali da ne znaju što bi s prvostupnicima, Ivan Istok, član Uprave Hrvatskih šuma koje zapošljavaju više od 1.300 inženjera šumarstva, kaže da su prvi put zaposlili i petero prvostupnika sa Šumarskog fakulteta koji su dosad najteže pronalazili posao.
'Prednost mladih inženjera šumarstva jest u tomu što tijekom cijele godine imaju terensku nastavu, zbog čega se relativno brzo uključuju u naše radne procese', kaže Istok.
Snježana Babić iz HGK ŽK Osijek, ocijenila je da bi se poduzetnici također trebali uključiti u oblikovanje struke, kako bi dobili kompetentnu radnu snagu, zbog čega je nužna komunikacija prosvjetnih djelatnika, studenata, poduzetnika i menadžera.
'Zato bi bilo dobro u studijske programe uključiti i gostujuće predavače iz poduzetništva koji će studentima reći što ih uistinu čeka kada zakorače u svijet rada. Menadžeri se žale da od diplomanata ne dobivaju stručnost koju očekuju, a studenti da su na fakultetima opterećeni stjecanjem nepotrebnih znanja, dok premalo uče ono što će im trebati u praksi. Naš je sustav obrazovanja prilično trom i sporo se mijenja. To je rezultat i nedostatak novca za dodatnu edukaciju nastavnog kadra kako bi mogao pripremiti učenike za potrebe tržišta. Nedostatak je i u unošenju inovacija u nastavne programe, premda su nam fakulteti prirodnih znanosti dobro opremljeni', tvrdi Babić.
Na zagrebačkom PBF-u ustvrdili su da postojeći studijski programi nemaju razvijene standarde zanimanja i kvalifikacija te da velik broj zanimanja ne odgovara profilu stručnjaka za koji se danas studenti obrazuju. Studenti koji su u posljednjih pet godina završili neki od pet diplomskih studija PBF-a svrstani su u svega tri zanimanja. Oni koji su završili neki od tri diplomska studija na PTF-u u Osijeku svrstani su u dva zanimanja, a gotovo svi studenti na ŠF-a koji su završili neki od dva diplomska studija iz područja šumarstva, svrstani si u isto zanimanje.
'Hrvatski kvalifikacijski okvir je prazan'
Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Mirjana Hruškar, svjesna je potrebe stvaranja stručnjaka prepoznatljivih na tržištu rada.
'Ovim projektom nastojimo unaprijediti 16 studijskih programa. Želimo izraditi standarde zanimanja i kvalifikacija prema potrebama tržišta rada, unaprijediti nastavničke kompetencije koji će u svoje središte staviti studenta i razviti njegove akademske vještine. Hrvatski kvalifikacijski okvir je u ovom trenutku prazan i ne definira standarde zanimanja i kvalifikacija. Zato od poslodavaca želimo povratnu informaciju koje profile trebaju kako bismo ih unaprijedili i uvrstili ih u HKO za njihove i potrebe tržištu EU-a. Ankete među poslodavcima podloga su za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija, što nam je primarni cilj. Potom ćemo ih predati sektorskim vijećima za poljoprivredu, prehranu i veterinu te vijeću šumarstva i drvne tehnologije, kako bi odredili jesu li to zanimanja i kvalifikacije koje bi ušle u HKO.'
Na osječkom PTF-u stalno mijenjaju i poboljšavaju studijske programe. Od 327 prvostupnika koji su završili njihov studij, samo ih 18 nije nastavilo diplomski studij, čime su zadovoljni, jer su svjesni da poslodavci ne zapošljavaju prvostupnike.
'Prvi put sam čuo tako jasan stav poslodavaca. Pitali smo ih koje bi to vještine i znanja završeni magistri struke, inženjeri trebali imati u praksi, konkretno u proizvodnji i preradi hrane. U Osijeku su se pozivu odazvali predstavnici tridesetak tvrtki, od Žita, Osatine, Belja, PIK Vinkovaca, Saponije, Kandita, Biodizela iz Vukovara, Zavoda za javno zdravstvo, Agencije za hranu… i drugih. Nemamo ništa protiv promjene sustava i uvođenja integriranog studija', rekao nam je dekan PTF-a, prof.dr.sc. Drago Šubarić
Mladi s općenitim znanjima u praksi su izgubljeni
Hrvatska udruga poslodavaca upravo iz tih razloga organizira praksu kod svojih članica poduzetnika, kako bi stekli praktična znanja koja studenti ne dobivaju na fakultetu, a sve bolje surađuju i s osječkim fakultetima, posebice s Pravnim i Ekonomskim fakultetom. Iva Nappholz iz regionalnog ureda HUP-a u Osijeku kaže da su to uočili upravo na vlastitom primjeru, jer su shvatili kolika je razlika između znanja koja su stekli na fakultetu i zahtjeva tržišta, zbog čega tu vrstu suradnju šire i na ostale fakultete.
Snježana Babić iz HGK kaže da je neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta jedan od najčešćih problema na koji im poduzetnici ukazuju na sjednicama strukovnih skupina i grupacija. Premda je u HZZ-u mnoštvo nezaposlenih, oni su često neupotrebljivi kada ih se žele zaposliti, jer mladi s općenitim znanjima u praksi su izgubljeni. Zato se i krenulo s novim hrvatskim kvalifikacijskim okvirom koji bi mladog čovjeka osposobio za konkretan posao.
'Gospodarstvo je živi organizam koji se stalno razvija i reagira na sve podražaje izvana, a obrazovanje to mora pratiti kao u plesu. To je u našem visokom obrazovanju dosad zvučalo kao znanstvena fantastika i studente se pripremalo za neki nestvarni svijet, a ne zato da jednog dana postanu korisni članovi društva.
U Hrvatskoj postoji 90 javnih i 32 privatna učilišta za studente koja im daju osnovna znanja, ali ih ne pripremaju dovoljno za tržište rada. Za projekt 'Unaprjeđivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a', od Europskog socijalnog fonda dobili su 3.454.634,98 kn ili 95 posto sredstava potrebnih za njegovu provedbu, a razliku do 3.636.456,98 kn osigurat će sami.
