Novinar Vanja Majetić koji je kao gimnazijalac ranjen tijekom raketiranja Zagreba 2. svibnja 1995. kada je, u osveti srpskih pobunjenika za poraz u operaciji Bljesak poginulo šestero ljudi, a 205 ih je bilo ranjeno, prisjetio se okolnosti tog tragičnog događaja za koje je bio odgovoran Milan Martić, nekadašnji predsjednik nepriznate tzv. ''Republike Srpske Krajine'' koji je kasnije zbog ratnog zločina u Haagu osuđen na 35 godina zatvora.

''Mislim da je to pravedna kazna. Ne ponovilo se nikada više'', rekao je Majetić, nakon što je prepričao stradavanje na školskom dvorištu, pomaganje unesrećenima, ali i razgovor s policajcima koji su nakon napada radili očevid. Podsjetio je i da je osjetljiv policijski posao nakon granatiranja vodio inspektor Branko Lazarević, kasnije jedan od glavnih svjedoka na suđenju Martiću.

Profesorica Ksenija Bosnar predstavila je studiju ''Zagrebačka ratna svakodnevica – odlasci u skloništa'' na temelju koje se, kako je istaknula, može zaključiti da su Zagrepčani tijekom uzbuna i raketiranja većinom redovno odlazili u skloništa, ali i poštovali upozorenja vlasti o pravilima ponašanja u ratnim vremenima.

Pukovnik Hrvatske vojske i predsjednik Udruge veterana 145. brigade HV-a Željko Radovanović predstavio je video prilog o Zagrepčanima na ratištima tijekom Domovinskog rata s posebnim naglaskom na svjedočanstva iz zagrebačke četvrti Dubrava.

Predavanje je održano na 24. obljetnicu napada na Zagreb, kada je grad bio gađan raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, takozvanim zloglasnim ''zvončićima''. Bila je to osveta srpskih pobunjenika za vojni poraz u operaciji Bljesak, a Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova koji su raketirani.

Projektili su 2. svibnja pali na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, na Zrinjevac, zračnu luku Pleso, središte grada i Akademiju dramske umjetnosti, a sutradan i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pored Hrvatskog narodnog kazališta te Doma umirovljenika Centar.