Tužna obljetnica raketiranja niza hrvatskih gradova 1995. godine obilježava se 2. i 3. svibnja
Srpske pobunjeničke snage tijekom ta dva dana 1995. izvele su niz osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima kao odmazdu zbog gubitaka što su ih pretrpjele u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak.
Pobunjeni Srbi su raketnim sustavom Orkan s kazetnim punjenjem, zabranjenim prema međunarodnim konvencijama, raketirali civilne ciljeve, samo središte Zagreba te Sisak, Karlovac i Jastrebarsko.
Od posljedica je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno. Najgore je bilo u Vlaškoj i Draškovićevoj ulici, gdje je poginulo pet građana. Nakon napada su veliku opasnost za Zagrepčane predstavljali neeksplodirani zvončići rasuti po gradu.
Sljedećeg dana napad je ponovljen, a stradali su Hrvatsko narodno kazalište, dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija za kazališnu i filmsku umjetnost, Dom umirovljenika Centar te neke stambene zgrade u središtu grada. U napadu na dječju bolnicu u Klaićevoj ozlijeđeno je dvoje djece - jedna od njih bila je tromjesečna beba - dva djelatnika bolnice i troje roditelja.
Tijekom deaktiviranja zvončića u dvorištu bolnice poginuo je pirotehničar zagrebačke Policijske uprave, a kasnije je teško ozlijeđen još jedan pirotehničar razminiravajući Chromos na Žitnjaku.
Raketiranje Zagreba 3. svibnja odnijelo je dva života – osim pirotehničara koji je poginuo na zadatku u Klaićevoj bolnici, 6. lipnja preminuo je teško ozlijeđeni student filmske režije prve godine.
U napadima na Zagreb 2. i 3. svibnja 1995. poginuli su Ivan Brodar, Damir Dračić, Stjepan Krhen, Ivanka Kovač, Ana Mutevelić, Ivan Markulin i Luka Skračić, a ranjena su 204 građana.
Vođa pobunjenika Milan Martić odgovornost za te napade priznao je pred televizijskim kamerama, a još ranije je, u veljači 1995., poručivao da ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Martić u Estoniji služi kaznu od 35 godina zatvora koju mu je izrekao Haag zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj od 1991. do 1995. U te zločine bilo je uključeno granatiranje Zagreba 1995. godine, ali ne i Karlovca, zbog čega je u Hrvatskoj osuđen na maksimalnih 20 godina zatvora.