Gotovo tri desetljeća nakon raketiranja Zagreba u svibnju 1995., u jutrošnjoj eksploziji naprave zaostale iz tog smrtonosnog napada ozlijeđen je radnik na krovu palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Zrinjevcu. Nesretnik je prevezen u bolnicu, a stradao je od 'zvončića', sastavnog dijela zabranjenih kasetnih bombi koje su u Zagrebu tada usmrtile sedmero i ranile oko 200 građana
Početkom svibnja obilježena je 28. obljetnica raketiranja Zagreba i odana počast stradalim civilima. Na Trgu svibanjskih žrtava 1995. kod parka Ribnjak, gradonačelnik Tomislav Tomašević položio je vijenac, zapalio svijeću pred spomen- pločom i poručio da žrtve nikada neće biti zaboravljene. Ni mjesec kasnije od posljedica tog napada stradava još jedna žrtva - ovaj put, srećom, bez smrtonosnih ozljeda.
Što se zapravo događalo u proljeće 1995.? Stariji građani pamte ratne scene u centru tada mlade hrvatske prijestolnice kao da je bilo jučer: mrtvi i ranjeni na ulicama, oštećene zgrade, zapaljeni automobili, ljudi u panici, ne znaju kamo da se sklone. A raketiranje Zagreba, ali i nekoliko drugih gradova, bila je osveta srpskih pobunjeničkih snaga s okupiranih teritorija za gubitke pretrpljene u netom pokrenutoj operaciji Bljesak. Zagreb je napadnut raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima, Sisak i Karlovac topničkim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko, navodi Hina.
vezane vijesti
Najviše žrtava bilo je na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice, gdje je poginulo pet građana. Nakon napada veliku opasnost za Zagrepčane predstavljali su neeksplodirani 'zvončići' rasuti po gradu. Sljedećeg dana napad je ponovljen, a tada su stradali Hrvatsko narodno kazalište, dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija za kazališnu i filmsku umjetnost, Dom umirovljenika Centar te stambene zgrade uglavnom u središtu grada. Nekoliko je osoba ozlijeđeno i na području Kozari boka te postrojenja Chromos.
U napadu na bolnicu u Klaićevoj ozlijeđeno je dvoje djece - jedno od njih bila je tromjesečna beba - uz dva djelatnika i troje roditelja. U dvorištu bolnice poginuo je tijekom deaktiviranja 'zvončića' pirotehničar Policijske uprave zagrebačke, a kasnije je teško ozlijeđen još jedan pirotehničar, razminiravajući Chromos na Žitnjaku.
'Zvončić' i na krovu dječje bolnice u Klaićevoj
Tijekom napada prvoga dana na Zagreb prikupljeno je i deaktivirano 490 neeksplodiranih 'zvončića'. U listopadu 2013., prigodom sanacije krova na bolnici, pronađen je zaostali 'zvončić' koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskoj dvorani ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.
Bolnicu su ubrzo obišli američki, ruski i francuski veleposlanik. Peter Galbraith pritom je izjavio kako je neshvatljivo to da se 50 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata događa takav barbarizam i naglasio da se radi o čistom kršenju svih normi međunarodnog prava, a oružje koje se upotrebljavalo u napadima služi jedino i isključivo ubijanju što više ljudi. Ruski veleposlanik Leonid Kerestedžijanc napomenuo je da je samo dva dana ranije bio u toj bolnici s unukom te dodao kako se napad na civile i dječju bolnicu jednostavno ne može oprostiti, izvijestila je Hina.
Zagrepčani, ali i cijela hrvatska i svjetska javnost, bili su zgroženi i napadom na HNK, u kojem se tada odvijao pokus međunarodnog baletnog projekta 'Donauballet'. Ranjeno je 14 osoba, uključujući šest stranih državljana, i to iz Ukrajine, Velike Britanije, Poljske i Slovenije.
Drugog dana raketiranja Zagreba ponovno je ozlijeđeno mnogo ljudi u blizini Klaićeve – odnosno u Medulićevoj i Deželićevom prilazu, a ranjeno je i nekoliko ljudi u susjednom Domu umirovljenika. 'Zvončići' su nakon pada projektila pali i na drugu stranu Mažuranićeva trga, kod Obrtničkog doma i na autobusnu postaju te je i ondje ozlijeđeno nekoliko osoba, kao i desetak njih u autobusu koji je kretao s postaje, uključujući vozača.
Raketiranje Zagreba 3. svibnja odnijelo je dva života – osim pirotehničara koji je poginuo na zadatku u Klaićevoj bolnici, 6. lipnja preminuo je teško ozlijeđeni student filmske režije.
U napadima na Zagreb poginuli su Ivan Brodar, Damir Dračić, Stjepan Krhen, Ivanka Kovač, Ana Mutevelić, Ivan Markulin i Luka Skračić, a ranjene su 204 osobe.
Martić zapovjedio granatiranje Zagreba, osuđen na 35 godina zatvora
Tadašnji vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije, u veljači 1995., poručivao je da ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na TV-u je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.
Međunarodni sud u Haagu Martića je, uz ostalo, zbog zapovijedi da se u svibnju 1995. raketama napadne Zagreb pravomoćno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora. Osuđen je i zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom 90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.
