Platforma za političko novinarstvo Politico tvrdi kako su Sjedinjene Američke Države odlučile ubrzano rasporediti nuklearne bombe B61-12 u Europi, što je izazvalo kritike ruskog ministar vanjskih poslova Aleksandra Gruška koji je optužio Washington za smanjenje nuklearnog praga i najavio da bi Rusija taj potez uzela u obzir prilikom razvijanja vlastitih vojnih planova. Prema izvorima dobro obavještenog Politica, raspoređivanje nadograđenih termonuklearnih gravitacijskih bombi bilo je planirano za prolježe iduće godine, ali prema novim planu one bi trebale stići u Europu već ovog prosinca. Evo što sve znamo o bombama B61-12
Odluka o američkom raspoređivanju nuklearnih bombi dolazi usred sve većih napetosti oko ruskih prijetnji da će upotrijebiti vlastito nuklearno oružje u Ukrajini. Pentagon je svoju namjeru, prema Politicu, izložio svojim saveznicima iz NATO-a tijekom sastanka održanog sredinom listopada u Bruxellesu.
vezane vijesti
Takav potez, dodaje Politico, zahtijeva zamjenu zastarjelih nuklearnih bombi B61 s novijom inačicom B51-12 u brojnim skladištima u Europi radi potencijalne upotrebe NATO-vih bombardera.Kremlj je očekivano s neodobravanjem reagirao na tu vijest. Ruski šef diplomacije Aleksandr Gruško je ocijenio da Moskva ne može ignorirati planove o mdernizaciji nuklearnog oružja u Europi.
''SAD ih moderniziraju, povećavaju im preciznost i smanjuju moć nuklearnog naboja, odnosno pretvaraju ovo oružje u frontalno oružje pa stoga smanjuju nuklearni prag'', kazao je Gruško o bombama B61-12.
Nuklearne bombe B61 su u službi SAD-a od 1968. Trenutno se koriste modifikacije B61-3, B61-4, B61-7 i B61-11. B61-3 i B61-4 spadaju u taktičko streljivo, a koriste ih višenamjenski jurišni lovci F-15E i višenamjenski taktički lovci F-16C. Bombe B61-7 i B61-11 smatraju se strateškim i koriste ih bombarder B-2 i B-52.
Preciznost prije svega
Razvoj B61-12 traje od 2012. godine, a šest godina kasnije Pentagon je odobrio integraciju projekta unutar ratnog zrakoplovstva. Ispitivanja su dovršena u lipnju 2020., a prilikom testiranja obavljeno je 31 bombardiranje putem F-15E koji je bombu bacao s visine od 7600 metara. Bomba izbačena s te visine bila je u zraku u prosjeku 55 sekundi prije pogotka u metu.
B61-12 trebao bi zamijeniti zastarjele inačice 3, 4 i 7 inertne bombe koja je jedan od glavnih stupova nuklearnog arsenala američkog ratnog zrakoplovstva i dio tzv. trijade zemlja-zrak-more koja uključuje podmornice klase Ohio i zasad nezamjenjive strateške bombardere B-52.
Inačica 12 ima bojnu glavu od 50 kilotona koja je ugradnjom kontroliranog repnog kormila dobila visoku preciznost koja više ne iziskuje upotrebu kočećeg padobrana niti let točno iznad cilja. Unatoč tvrdnjama da inačica 12 ima sposobnost probijanja betona, ta varijanta nema ojačanu strukturu poput inačice 11 koja će ostati u službi za misije prodiranja u zemlju.
U Pentagonu ističu da zrakoplovi F-16 kakve koristi dio NATO-vih članica na čijem teritoriju se nalaze američka skladišta za nuklearne projektile, kao i Panavia Tornado, kakve imaju njemačke zračne snage, a gdje se nalazi najveći broj američkih nuklearnih spremišta, ne mogu sudjelovati u bombardiranju s novom bombom zbog elektroničkih razlika. Pentagon, pak, ističe da bombu b61-12 mogu moristiti članice NATO-a koje imaju F-35. Inače, prema procjenama, jedna bomba b61-12 stoji oko 35 milijuna dolara.
