'Živi zid je zadržao svoja protestna obilježja, a tako nastupaju i njihovi saborski zastupnici. O političkim i društvenim problemima koje smatraju važnim nastupaju razmjerno jasno, ponekad i ekstremno. Nadalje, snažno su prisutni u javnosti, pogotovo na underground sceni.

Živi zid nema razgranato i ogromno članstvo koje će preko osobnih kontakata dolaziti do novih potencijalnih birača. Njihova prisutnost u mainstream medijima nije posebno naglašena, koriste se internetom kao efikasnim načinom komuniciranja i pronalaženja potencijalnih birača', kaže politički analitičar Goran Čular objašnjavajući veliku popularnost Živog zida.

Naime, prema posljednjim istraživanjima raspoloženja birača, Živi zid je preskočio Most i postao treća politička snaga u Hrvatskoj.

Na osnovi istraživanja CRO Demoskop, Živi zid je u mjesec dana narastao sa sedam na 11 posto, prestigavši tako rejting Mosta od 7,5 posto.

Živi zid je treća snaga i prema zadnjem istraživanju Crobarometar s rejtingom od 11,7 posto dok je Most sa 7,5 posto podrške birača četvrta politička snaga.

Uspoređujući Most i Živi zid, profesor Čular naglašava kako živozidaši još uvijek izgledaju kao stranka jakog protesta. 

'Za razliku od Mosta, koji izrastao kao stranka protesta, a potom odmah uskočio u Vladu i time se našao u proturječnoj poziciji jer je bio praktički u sukobu sam sa sobom, Živi zid sebi takvu proturječnu situaciju zasad ne dopušta. Oni još funkcioniraju kao stranka jakog protesta i to je nešto što u ovim političkim okolnostima birače prirodno vodi prema njima', kaže Čular.

Hoće li Živi zid uvijek ostati protestna opozicijska stranka?

'Prvo, ne znamo hoće li oni do izbora uspjeti zadržati rejting kako bi se uopće našli u prilici da moraju odlučiti hoće li ostati u oporbi ili ići u vlast. To nije potpuno sigurno. Ali ako se nađu u poziciji da o njima ovisi Vlada, morat će u obzir uzeti i iskustvo Mosta.

Jer ako kao izrazito protestna stranka pristaneš biti dio vladajuće koalicije, onda sam sebe na neki način poništavaš. Protestne stranke jednostavno ne idu u Vladu, to je definicijski tako. A kako će Živi zid reagirati ako se nađe u toj situaciji, ne znam. Sudeći prema tome kako sada izgledaju, vjerojatnije je da neće biti zainteresirani biti dio bilo kakve vladajuće koalicije', rekao je Čular.

Analizirajući rast popularnosti Živog zida, primjećuje i kako njegovi zastupnici ne samo svojim nastupima, nego i ponašanjem, pa čak i stilom odijevanja i komuniciranja, puno uvjerljivije nego Most predstavljaju sebe kao protestnu stranku.

Kada je pak riječ o mogućnosti da je popularnost Živog zida porasla (i) na račun Mosta, Čular je oprezan.

'Takva istraživanja i podatke koji bi to potvrđivali zasad nemamo, tako da se o tome može samo nagađati. Međutim ono što Most i Živi zid dijele je isti generacijski bazen birača. To se dokazalo na izborima 2015. i 2016. godine. Birači tih dviju stranaka znatno su mlađi od birača starih, velikih stranaka poput HDZ-a i SDP-a.

To je element koji možda dopušta prelijevanje birača Mosta prema Živom zidu. Ali i to je zasad samo indicija', zaključuje profesor i politički analitičar Goran Čular.