'Svaki pad u kvaliteti medija je i pad razine demokratičnosti hrvatskog društva', rekla je ministrica na javnoj raspravi 'Mediji i javni interes', koju su organizirali Centar za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, a kao doprinos izradi Medijske strategije.

Ministrica je konstatirala kako je financijska kriza kontekst u kojem se razgovara o medijima te upozorila da se, čak i ako ta kriza prođe, problemi s medijima neće riješiti sami od sebe, jer nisu 'isključivo financijske, nego strukturne naravi'.

Referirala se time na konstataciju predsjednika Sabora Josipa Leke da je ekonomska kriza, koja traje već šest godina, teško pogodila i medije, da su brojni novinari ostali bez posla, a da provjerene i istinite činjenice u informiranju često padaju u drugi plan.

'Hrvatski sabor, a i ja kao njegov predsjednik često nismo zadovoljni informacijama o radu Sabora, češto doskočice, zastupnički vic ili štos dobiju više pozornosti od suštine problema', rekao je Leko. Posebno, kaže, zabrinjava što je taj trend prisutan i u javnim medijima koji bi, s obzirom da ih financiraju građani, morali prednjačiti u objektivnom, točnom i pravodobnom informiranju javnosti.

Ipak, Leko poručuje kako je 'u interesu i medijskih profesionalaca i građana i političara da sloboda medija bude najviše moguće zaštićena'.

Zlatar Violić kaže kako posljednje analize pokazuju da su države i sama EU svjesni krize medija, posebno tiskanih i da je moguće uspostaviti set indirektnih mjera kojima država može pridonijeti kvaliteti programa i opstanku profesije koja je u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina izgubila više od tri tisuće radnih mjesta.

Ministrica 'priznaje' da je, uz financiranje koje indirektno postoji, sistem financijske politike iscrpljen. 'Jedini prostor koji je još ostao je smanjenje PDV-a za lokalne tjednike i tiskovine koji iznosi 25 posto, a samo je za dnevnike pet posto', kaže.

Spominje i niz olakšica koje provode razvijene zemlje, primjerice podjelu vaučera građanima koji onda biraju na koje će se novine pretplatiti. Signali iz tiskanih medija, tvrdi, govore pak da sustav pretplate u Hrvatskoj jedva da postoji, navela je.

Zlatar Violić upozorava da su elektronički mediji, poglavito portali, neregulirani iz niza aspekata, pogotovo zaštite autorskih prava. Niz portala, koje u šali zovemo 'prekoplotno novinarstvo', preuzimaju vijesti iz javnih servisa, poglavito Hine, bez naplate i bez navođenja izvora, često nemaju nikakav vlatiti sadržaj, ističe ministrica.

Slično je, dodaje, u lokalnim radijskim postajama koje dobar dio dana imaju samo glazbeni program te kratke vijesti jedne medijske kuće, koje su bez pluralnosti u stavovima i krajne pojednostavljene.

O strateškom dokumentu, poručuje, treba otvoriti dijalog sa svim akterima, rasprava u parlamentu treba se voditi na političkoj razini, ali u smjeru konsenzusa jer 'javno dobro nije pitanje jedne političke opcije, nego zajedničkog interesa'.

I predsjednik Sabora pozdravlja ideju da se u širokoj raspravi što preciznije definira medijska politika za idućih pet godina, kako bi se dobio jasan okvir funkcioniranja medija i ispunjavanja njihove javne uloge. Poseban naglasak, drži, treba staviti na javne medije koji trebaju biti jezgro ozbiljnog, odgovornog i točnog izvještavanja.

Predsjednik saborskog Odbora za medije Mladen Novak upozorava da jedan javni medij, Hina, ni danas ne zna svoj status. Kod rasprave o proračunu za ovu godinu Hine nije bilo u projekcijama za iduće dvije godine, podsjetio je Novak, upitavši se je li to doprinos izvršne vlasti stabilnosti javnog servisa.