Ruža Tomašić nosila je listu Hrvatskih suverenista i na kraju izašla kao apsolutni pobjednik po broju preferencijalnih glasova - 69.989. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, iz koje dolazi, na izbore je izašlo 32,4 posto glasača, odnosno 34.852, a njih 2602 svoj glas je povjerilo Tomašić te je ona u toj županiji bila drugi izbor, odmah iza Dubravke Šuice (HDZ), koju je zaokružilo 4054 glasača. U Smokvici na Korčuli, u kojoj je prijavljena, od 392 glasača izašlih na birališta njih 113 dalo je povjerenje Tomašić.

Zagrebački dečko, bivši sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić (NL KM) najveće je iznenađenje izbora. Po broju preferencijalnih glasova stao je odmah iza Tomašić. Brojčanik se na kraju zaustavio na 68.882 glasa, a u samom Zagrebu Kolakušić je dobio njih 18.280. No u metropoli nije bio prvi izbor. Gledao je u leđa Osječanki i SDP-ovki Biljani Borzan, kojoj su Zagrepčani dali najviše preferencijalnih glasova (18.882). No za nekoga tko je prvi put izašao na izbore i tko iza sebe nije imao stranačku mašineriju riječ je o velikom uspjehu.

Biljana Borzan (SDP) prikupila je 64.763 preferencijalna glasa. Liječnica iz Osijeka ponovno je ušla u Europski parlament, a u gradu iz kojeg dolazi bila je prvi izbor ili, preciznije, pomela je konkurenciju. Od 26.828 građana koji su izašli na izbore njih 4163 zaokružilo je Borzan. I na nivou Osječko-baranjske županije bila je broj jedan, pa se konačno brojka zaustavila na 7564.

Karlo Ressler (HDZ) nosio je listu najveće stranke. Kao i Kolakušić, on je zagrebački dečko. Od svih birača skupio je 52.859 glasova, a od toga u Zagrebu 10.763 ili trećinu glasova koje je dobila njegova stranka u glavnom gradu. U Zagrebu je po preferencijalnim glasovima bio tek peti izbor, iza Borzan, Kolakušića, Tomašić i Marijane Petir, koja nije ušla u EP. HDZ definitivno nema čovjeka koji privlači birače u Zagrebu.

Tonino Picula (SDP) ukupno je dobio 50.921 preferencijalni glas. Rođen je na Malom Lošinju, osnovnu i srednju školu završio je u Šibeniku, a veći dio života proveo je u Zagrebu. Od 229.908 glasača, koliko ih je izašlo u Zagrebu, 10.428 zaokružilo je njega. Bio je tek peti izbor, iza Borzan, Resslera, Tomašić i Petir.

U Šibeniku, u kojem je proveo djetinjstvo i tinejdžerske dane, očito ga pamte jer je u samom gradu bio odmah iza Gorana Pauka (HDZ), šibensko-kninskog župana koji je osvojio 1620 glasova dok je Piculi pripalo 1207. Na razini te županije Picula je opet bio iza Pauka, ali je razlika puno veća 3901 - 1957.

Dubrovčanka Dubravka Šuica (HDZ) dobila je 31.787 glasova. U svom gradu, u kojem je na izbore izašlo 10.354 glasača, dobila je 1422 glasa i bila prva. Jednako je prošla u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj je skupila 4054 glasa i iza sebe, kao i u Dubrovniku, ostavila Ružu Tomašić.

Nositelj liste Amsterdamske koalicije Valter Flego skupio je 21.228 glasova, od čega 19.038 u Istarskoj županiji, u kojoj obnaša dužnost župana. U svojoj županiji nije imao dostojnog takmaca. Kolakušić, koji je bio drugi, skupio je tek 3391 glas. U Buzetu, u kojem je živi i kojem je u nekoliko navrata bio gradonačelnik, na izbore je izašlo 2115 ljudi, a Flegi je glas dalo njih 1003.

Predrag Fred Matić (SDP), bivši ministar branitelja, dobio je 13.371 glas, od čega 3162 u Zagrebu, u kojem živi. U metropoli je bio tek peti izbor SDP-ovih birača, iza Borzan, Picule, Mirele Holy i Ranka Ostojića. Dio života proveo je u Vukovaru, u kojem je radio, a u javnosti je prepoznat i kao vukovarski branitelj koji je bio zatočen u tri srpska logora. U samom gradu na Dunavu dobio je tek 162 glasa i bio je drugi izbor birača SDP-a, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji dobio 547 i bio treći izbor SDP-ovih glasača u toj županiji.

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) u Bruxelles najvjerojatnije neće ići i svoje će mjesto prepustiti. Na listiću ga je zaokružilo 18.314 birača i bio je deseti po broju preferencijalnih glasova. U Karlovcu, u kojem živi, bio je tek sedmi izbor svih glasača i dobio je tek 378 preferencijalnih glasova. U Karlovačkoj županiji podigao se na šestu poziciju sa 776 glasova i gledao je u leđa Borzan, Piculi, Ressleru, Kolakušiću, Tomašić i Petir.

Željana Zovko (HDZ) bila je izbor 9861 birača, od čega 6816 u dijaspori, u kojoj je dominirala. U BiH, u kojoj je započela političku karijeru i u kojoj je rođena, dobila je 6743 glasa. Trenutno živi u Splitu, ali je u njemu po broju preferencijalnih glasova bila tek na petom mjestu HDZ-ovih birača, iza Resslera, Šuice, Marijane Balić i Domagoja Maroevića. U Splitu je dobila tek 182 glasa, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 747.

Tomislav Sokol (HDZ), još jedan Zagrepčanin, bio je treći na listi HDZ-a, ali po broju preferencijalnih glasova, 4573, završio je tek na devetom mjestu. U svom gradu prikupio je tek 1264 glasa, a ispred njega je na HDZ-ovoj listi dobila više i Čakovčanka Sunčana Glavak. Zagrepčani ga, rekli bi, uopće nisu percipirali.

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Što to znači, od jučer najbolje zna Romana Jerković (SDP). U fotofinišu zbog izborne matematike upala je, umjesto Sunčane Glavak (HDZ), kao četvrto lice SDP-a u vlak za EP. Glavak može ostati utjeha da je prikupila puno više preferencijalnih glasova, 9599, od Jerković, koju je zaokružilo tek 1366 glasača.

Veći dio života, a i danas živi u njoj, Jerković je provela u Rijeci, kojoj je bila i dogradonačelnica. Međutim, u gradu na Riječini bila je tek sedmi izbor glasača SDP-a s 328 glasova. U Primorsko-goranskoj županiji odabralo ju je njih 728.

No Jerković za sada neće u Bruxelles. Naime, SDP neće poslati svih četvero zastupnika, nego samo troje; Borzan, Piculu i Matića. Razlog tome je činjenica da se još nije postigao dogovor o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, javnosti poznatiji kao Brexit.

Nakon što dogovor bude postignut i britanski eurozastupnici napuste parlament njihova mjesta zauzet će izabrani zastupnici iz drugih država članica.

Broj mandata dobiva se po D'Hondtovoj metodi, a po tom izračunu je kao zadnja, dvanaesta, izabrana Jerković te će ona biti ta koja će nestrpljivo čekati da Britanci napuste EU kako bi mogla zasjesti u fotelju eurozastupnice.