Rekordne vrućine poharale su Europu. Njemačka, Francuska, Poljska i Češka su doživjele najviše temperature ikad zabilježene u lipnju. Temperatura je u poljskom Radzyńu dosegnula 38,2 Celzijeva stupnja, u Berlinu se popela do 38,6. Prosječna najviša temperatura u Francuskoj iznosila je visokih 34,9 stupnjeva, a ponegdje se uspela i do 43,3 Celzija.

Španjolski vatrogasci bore se sa najgorim šumskim požarima u Kataloniji u posljednjih 20 godina koji su zahvatili gotovo 4000 hektara. Požar bi mogao progutati i pet puta veću površinu zbog velike vrućine i vjetra.

Na plažama na jugu Francuske umrlo je ovaj tjedan troje ljudi. Umrli su od šoka nakon što su skočili u hladnu vodu kako bi izbjegli toplinu. Gradske vlasti u Parizu, Lyonu, Marseillesu i Strasbourgu uvele su ograničenja za vozila ne bi li se smanjilo zagađenje zraka. Neke škole odgodile su ljetne ispite, a na sjeveru zemlje uvedena su ograničenja u opskrbi vodom. Zabranjen je i transport životinja dok ne prođe toplinski val.

Rekordne temperature izazvao je dosad neviđeni vremenski sustav visokog tlaka u atmosferi nad Europom, kažu meteorolozi.

'El infierno (pakao) dolazi', najavila je španjolska meteorologinja Silvia Laplana komentirajući prostranu zonu zraka pod visokim tlakom. Finski meteorolog Mika Rantanen objavio je pak da je 'Europa pod povijesno jakim gornjim grebenom'.

Kako nastaje toplinski val

Da bi shvatili ovaj gornji greben, pokušajte zamisliti kišobran visokog tlaka veličine kontinenta. Upravo ovih dana takav se kišobran rastvorio nad Europom. U normalnim uvjetima topli zrak koji sa sobom nose vjetrovi iz Sahare i Mediterana uzdigao bi se u gornju atmosferu i ohladio prije nego što se vrati na površinu. No, zrak u sustavu visokog tlaka je gust i potiskuje manje gusti zrak, sprečavajući uobičajeno miješanje. Bez toga kruženja zrak na tlu postaje sve topliji, što dovodi do rasta temperature. I tako nastaje toplinski val.

'Nikad dosad nije zabilježen sličan sustav visokog tlaka u Europi', rekao je meteorolog Eric Holthaus. 'Sada je atmosfera drugačija.'

Utjecaj stakleničkih plinova

Istraživači još nisu potvrdili vezu između ovog toplinskog vala i globalnog zatopljenja, mada je izvještaj američkih akademika iz 2016. povezao ekstremnu toplinu općenito s klimatskim promjenama. To je zato što staklenički plinovi koji ulaze u atmosferu zadržavaju više topline na planetu, uzrokujući porast temperature Zemljine površine.

Jedna studija pokazala je da su se zbog klimatskih promjena udvostručile šanse za ponavljanje toplinskog vala kakav je zabilježen 2003. Prošlogodišnja analiza pokazala je da su zbog klimatskih promjena šanse da se ponovi lanjski toplinski val narasle pet puta. Francuski meteorolozi kažu da se broj toplinskih valova u njihovoj zemlji udvostručio u posljednje 34 godine i očekuju se da će se još jednom udvostručiti do 2050.

'Toplinski rekordi širom svijeta sada se bilježe pet puta češće nego u doba stabilne klime', upozorio je Stefan Rahmstorf s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu. Ovo povećanje ekstremnih toplina klimatolozi su predvidjeli kao posljedicu globalnog zagrijavanja uzrokovanog povećanjem stakleničkih plinova nastalih izgaranjem ugljena, nafte i plina.

Pregrijavanje ljudskog tijela

Ovaj trend je posebno zabrinjavajući jer intenzivna vrućina može izazvati porast temperature ljudskog tijela na više od 40 stupnjeva u samo petnaestak minuta. A to pak može oštetiti mozak i druge vitalne organe. Posebno su ugrožena dojenčad i djeca do četiri godine, kao i ljudi stariji od 65 godina.

Ekstremni toplinski događaji, pokazala je jedna studija, širom svijeta odnose više ljudskim života od uragana, munja, tornada, poplava i potresa zajedno, piše Business Insider.