Na današnji dan prije 31 godinu dogodilo se jedno od najkontroverznijih ubojstava u povijesti kada je još uvijek nepoznata osoba u središtu Stockholma ubila švedskog premijera Olofa Palmea kad se navečer vraćao kući iz kina sa suprugom. Palmeovo ubojstvo bilo je prvo takvog tipa u novijoj švedskoj povijesti, te je taj zločin utjecao na Skandinaviju na identičan način kako je ubojstvo američkog predsjednika Johna F. Kennedyja imalo na Sjedinjene Države budući da oko oba ubojstva postoji čitav niz teorija i mogućih naručitelja
Švedski premijer, poznat u javnosti po svojoj opuštenosti i pristupačnosti kobne je večeri sa suprugom Lisbet posjetio kino u strogom središtu Stockholma, a ubojici je olakšao posao tako što nije koristio tjelohranitelje. Prema policijskom očevidu, ubojica je pucao Palmeu u leđa, dok je drugi metak pogodio njegovu suprugu koja je zadobila samo lakše ozljede.
Nakon što su pali na pločnik, Palmeu i njegovoj supruzi u pomoć su pohitali putnici iz taksija, no švedskom premijeru nije bilo spasa te je od zadobivenih ozljeda preminuo u bolnici.
Za ubojstvo premijera 1988. optužen je sitni kriminalac Christer Pettersson, no on je nakon žalbe Vrhovnom sudu oslobođen te je kasnije odbijao govoriti zašto je priznao ubojstvo. Mnogi danas ubojstvo premijera Palmea smatraju nerazjašnjenim s mnogo otvorenih pitanja i teorija. Neki smatraju kako iza Palmeovog ubojstva stoji CIA ili KGB, budući je on bio poznati kritičar obiju svjetskih velesila, osobito Sjedinjenih Država zbog Vijetnamskog rata.
vezane vijesti
Postoje teorije kako su premijera ubili bijeli Južnoafrikanci jer je kritizirao apartheid. Druge, pak, teorije uključuju Kurde, terorističku skupinu Baader-Meinhof i švedske ekstremne desničare, a u siječnju 2011. godine njemački tjednik Focus citirao je njemačke istražitelje koji su tvrdili da je ubojstvo napravio pripadnik Udbe koji danas živi u Zagrebu.
Izvor njemačkom tjedniku bio je bivši Udbin agent Vinko Sindičić koji je tvrdio kako je ubojica stanoviti Ivo D. koji je živio u Hamburgu te se sredinom prošlog desetljeća vratio u Zagreb. Prema Sindičiću, ubojstvo premijera je odrađeno prema nalogu čelnih ljudi tadašnje tajne službe u Beogradu. Motiv je bio diskreditiranje hrvatskog emigranta Nikole Štedula u Švedskoj, kojemu se trebala pripisati upletenost u atentat. Beograd je Štedula, tvrdi Sindičić, smatrao jednim od najutjecajnijih i najsposobnijih emigranata. Znali su za njegove kontakte s Mirom Barešićem, koji je nakon uhićenja u SAD-u izručen Švedskoj, gdje je ranije osuđen zbog ubojstva jugoslavenskog ambasadora Vladimira Rolovića u Stockholmu.
Olof Palme bio je dugogodišnji predsjednik Švedske socijaldemokratske stranke (SSA) te premijer Švedske u dva mandata. Prvi put je obnašao dužnost od 14. listopada 1969. do 8. listopada 1976., a drugi put od 8. listopada 1982. do 1. ožujka, 1986., kada je na njega počinjen atentat. Unatoč pripadnosti visokoj srednjoj klasi i konzervativnom odgoju njegov politički svjetonazor bio je socijaldemokratski, što je pojašnjeno njegovim putovanjima po zemljama Trećeg svijeta te Sjedinjenim Državama gdje je kao autostoper vidio velike razlike u klasama i rasnu segregaciju.
Palme je, uz Raoula Wallenberga i Daga Hammarskjölda, postao najpoznatiji švedski političar 20. stoljeća zbog svojeg premijerskog mandata od 125 mjeseci, svojoj žustroj opoziciji SAD-u i svom šokantnom atentatu. Njegov politički zaštitnik i saveznik Bernt Carlsson, koji je postavljen za UN-ovog izaslanika u Namibiji u srpnju 1987., također je doživio tragičan kraj kada je poginuo u padu Pan Amovog leta u prosincu 1988., dok je bio na putu za svečanu ceremoniju potpisivanja južnoafričkog priznavanja nezavisnosti Namibiji u sjedištu UN-a u New Yorku.
