Uvaženi kolumnist El Paisa Jorge Galindo smatra da je toj eri došao kraj. Izbori održani 10. studenog (četvrti u četiri godine) 'potvrđuju kraj španjolske iznimke u Europi: postotak glasova (15.09 posto) koji je dobio Vox već sada je sličan onom koji osvaja krajnja desnica u Austriji ili Nizozemskoj', prenio je The Guardian Galindove riječi.

Vox je na nedjeljnim izborima u Španjolskoj udvostručio rezultat u odnosu na prošle izbore, održane u travnju ove godine, kada su prvi put ušli u parlament, te je narastao s 24 na 52 mjesta u španjolskom parlamentu s 350 mjesta. Postali su treća politička snaga u Španjolskoj, iza PP-a i PSOE-a.

Vox dobro surađuje s populističkim strankama u drugim zemljama u kojima postoji snažna krajnja populistička desnica, osobito u Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Njegov uspjeh pozdravili su i drugi poznati europski desni političari, uključujući francusku Marine Le Pen, talijanskog Mattea Salvinija i nizozemskog Geerta Wildersa.

To je protumuslimanska, nacionalistička, antifeministička, euroskeptična, socijalnokonzervativna, ekonomski liberalna i čvrsto španjolski unitarna stranka.

Jedan od glavnih Voxovih ciljeva je 'recentralizacija', odnosno promjena ustava kojom bi se ukinule regionalne autonomije i parlamenti, što je tema koja se nametnula nakon neuspjele objave neovisnosti Katalonije 2017. i nemira izazvanih zatvorskom kaznom za separatističke vođe prošli mjesec. Pozicionirajući se kao žestoko protusecesionistička opcija, Vox je prozivao socijalističku vladu za trgovanje sa separatistima u zamjenu za podršku u parlamentu i zato što nije uspjela održavati red u Kataloniji. U debatama prije izbora šef Voxa je najavljivao da će zabraniti regionalne katalonske i baskijske stranke te predsjednika katalonske autonomne vlade Quima Torru poslati u zatvor.

Vox je osnovao Santiago Abascal, otpadnik iz Narodne stranke (Partido popular), 2014., kada je sa skupinom istomišljenika formirao novu stranku nezadovoljan nejasnim ekonomskim politikama i slabom reakcijom na aktivnosti separatista u Kataloniji i Baskiji.

Abascal u svojim govorima poziva na novu rekonkvistu i izgradnju neprobojnog zida oko španjolskih sjevernoafričkih enklava Ceute i Melille, za što je preuzeo ideju od američkog predsjednika Donalda Trumpa koji želi izgraditi zid na granici s Meksikom. Poput Trumpa, koji smatra da bi zid trebao platiti Meksiko, Abascal poručuje da bi njegov zid oko Ceute i Melille trebao platiti Maroko.

Redovito napada ono što vidi kao hegemoniju političke korektnosti i želi ukinuti zakone o rodno uvjetovanom nasilju. Neki ih nazivaju antifeministima i ženomrscima.

>>> Katalonski parlament usvojio rezoluciju o samoodređenju

U nedavnom intervjuu predsjednik Nacionalne zaklade Francisco Franco, osnovane za očuvanje te promociju života i rada pokojnog diktatora, rekao je da je Vox stranka koja najbolje utjelovljuje Francovo nasljeđe. Vox je izrazio i svoje protivljenje nedavnoj ekshumaciji fašističkog vođe Francisca Franca - čija ostavština dijeli Španjolsku i 44 godine nakon njegove smrti.

U nedjelju navečer Abascal je označio rezultate stranke kao proboj u kulturološkom ratu protiv progresivne ljevice. 'Vodili smo kulturnu i političku promjenu jer smo otvorili sve zabranjene rasprave i rekli ljevici da priča još nije gotova te da se ne mogu ponašati kao da su moralno superiorni', poručio je šef Voxa.

Vox je ostvario dobre rezultate diljem središnje Španjolske, a najbolje je prošao u provinciji Murcia, u kojoj je postao najjača stranka. Upravo se Murcia suočava sa snažnim priljevom migranata, što očito izaziva otpor lokalnog stanovništva.

Ekonomski manifest Voxa je ultraliberalan: prepolovili bi najvišu stopu poreza na dohodak na 15 posto, smanjili porez na dobit te ukinuli porez na bogatstvo i nasljedstvo. Također predlažu da se djelomično privatizira španjolski mirovinski sustav.