Tiskovni ured Svete Stolice priopćio je da se papa Benedikt XVI. smilovao te odlučio ukinuti ekskomunikaciju četirima biskupima koji su zaređeni bez njegove dozvole od pobunjenoga i od Katoličke crkve odvojenoga francuskog biskupa Marcela Lefebvrea koji nije želio prihvatiti zaključke Drugog vatikanskog koncila
Pokojnog biskupa Marcela Lefebvrea, koji s grupom istomišljenika nije želio prihvatiti 'modernistički' Drugi vatikanski koncil pa je osnovao Bratovštinu Svetog Pija X., ekskomunicirao je javno i formalno papa Ivana Pavla II. Apostolskim pismom 'Ecclesia Dei', napisanim 2. srpnja 1988. kao 'motu propio'.
U papinom pismu stajalo je da iako ga je upozorio prefekt Kongregacije za nauk vjere (tada je to bio kardinal Joseph Ratzinger) da to ne čini (zarediti biskupe bez dopuštenja Svete Stolice), mons. Lefebvre i svećenici Bernard Fellay, Bernard Tissier de Mallerais, Richard Williamson (poznat i po nijekanju Holokausta zbog čega je pravomoćno osuđen) te Alfonso de Galarreta upali su u kaznu unaprijed izrečenu, kaznu ekskomunikacije koja je predviđena Zakonikom kaznenog prava (kanon 1.382).
Levebrea je Pío XII imenovao biskupom u Dakaru (1948-1962), zatim ga podigao u rang nadbiskupa jer mu je povjerio pastoral u frankofonskoj Africi. Kada je došlo do neposluha prema papi Ivanu XXIII. i Koncilu (1962-1965) Ivan XXIII. mu je dao malu biskupiju Tulle u Francuskoj, ali Lefebre je bio izoliran i nije mogao dolaziti na sastanke francuskog episkopata.
Iako već godinama stižu kritike na račun pape Benedikta XVI. da je popustljiv prema lefebristima, jer je i sam sklon tradicionalistima i jer i sam koči provedbu nekih segmenata Koncila, iz Tiskovnoga ureda se kaže da je na današnjem sastanku s čelnicima Bratovštine Svetog Pija X. jasno rečeno da je temelj za potpuno izmirenje između bratovštine i Katoličke crkve prihvaćanje dokumenta pape Benedikta XVI. od 22. prosinca 2005. što slobodno procjenjujemo kao stanovito obostrano popuštanje. Od bratovštine se očekuje da se prihvati učiteljstvo Crkve, a zauzvrat papa podiže ekskomunikaciju i počinje proces proučavanja modela kojim bi se bratovština u potpunosti uklopila u crkvene strukture.
Saznaje se da su se u tajnosti od listopada 2009. do travnja 2011. u osam navrata u Kongregaciji sastale delegacije suprotstavljenih strana i da do pomirenja ne bi trebalo proći dugo vremena. Nije pak jasno kako će konačno prihvaćanje Papine vlasti nad bratovštinom utjecati na vjernike te katoličke sekte koja, manje više, ne prihvaća tri važna postulata Koncila: ekumenizam, koncilijarizam (saborski su oci glasovali kao da su u parlamentu) te vjerska sloboda. Lefebre je umro kao zagriženi tradicionalist, što je i većina vjernika njegove bratovštine jer modernizam, koji je ušao u Crkvu Koncilom, smatraju herezom koja je djelo đavla samog.
