Otapanja ledenjaka, porast razine mora, poplave, suše, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode, nestanak koraljnih grebena, izmjene i diobe vrsta, posebice riba… sve je to samo dio vidljivih posljedica zagrijavanja planeta, a kad temperatura poraste za dva stupnja Celzija, to će se posebno odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje što će za otoke poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge biti pitanje opstanka, upozoravaju opetovano znanstvenici.

'Stanje globalne klime u 2015. obilježit će povijest zbog niza razloga', upozorio je uoči summita u Parizu glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Michel Jarraud: 'Razine stakleničkih plinova u atmosferi dosegnule su tijekom proljeća 2015. nove vrhunce na sjevernoj hemisferi prešavši po prvi put tri mjeseca za redom granične koncentracije od 400 udjela na milijun. 2015. će vjerojatno biti najtoplija od kada postoje zapisi s najvišim površinskim temperaturama oceana od početka mjerenja. Vjerojatno će prijeći prag zatopljenja od jednog stupnja Celzija. Emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene mogu se kontrolirati. Mi imamo znanje i oruđa za djelovanje. Mi imamo izbor. Buduće generacije ga neće imati.'

Čini se da ovaj put, s obzirom na broj visokih državnika koji će sudjelovati na pariškoj konferenciji UN-a o klimi što je čini jednom od najvažnijih diplomatskih konferencija ikada organiziranih izvan UN-a u New Yorku, i na najvišoj razini postoji svijest o ozbiljnosti stanja i prijetnjama. Međutim, tek treba vidjeti hoće li biti i volje najprije za postizanjem obvezujućega sporazuma o smanjenju stakleničkih plinova na razdoblje od 20 do 30 godina, a potom i za njegovu provedbu.

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, koji predsjeda dvotjednom povijesnom konferencijom na njezinom jutrošnjem otvaranju ocijenio je da uspjeh 'još nije postignut, ali da je na dohvat ruke. Imamo obvezu postići uspjeh jer je taj izazov prevelik i klimatska prijetnja je prevelika da bi se mogli zadovoljiti minimalnim sporazumom'.

UN, naime, priznaje da je obuzdavanje globalnog zatopljenja ispod dva stupnja Celzija moguće, ali da predstavlja tehnološke, ekonomske i institucionalne izazove, ali pritom upozorava da vrijeme istječe i da u Parizu apsolutno treba postići sporazum. No World Resources Institute ocjenjuje da su obećanja najavljena prije pariške konferencije i dalje nedovoljna da se porast temperature zadrži ispod dva stupnja Celzija.

'Iako je globalno zagrijavanje kao posljedica ljudskog djelovanja uvjerljivo dokazano 1980-ih, vlade su pokazale tvrdoglavu nevoljkost da se posvete saniranju katastrofalnih učinaka korištenja fosilnih goriva. konferencija u Parizu nova je prilika da se ponude konkretni odgovori na ovu prijetnju, no zajedničko je djelovanje ugroženo nemogućnošću uspostavljanja globalne solidarnosti uslijed velikih razlika u stupnju razvoja zemalja', upozorava Philippe Descamps u Le Monde Diplomatique

Descamps upozorava i na 'rastuću ulogu koju su u pripremama ove konferencije odigrale multinacionalne kompanije, uz kredo: komercijalni interesi ispred socijalnih i okolišnih ambicija, a čelnici koji će položiti ruku na srce u ime sporazuma o klimi potajno pregovaraju o uvođenju velikog transatlantskog tržišta (TTIP) kojim se nastoji osigurati otvoreno ekonomsko okruženje, transparentno i predvidivo u smislu energije i neograničenog te dugoročnog pristupa sirovinama'.

Živimo li mi svi uopće na istom planetu?

A stanovnici ove planete od sudionika summita o klimatskim promjenama traže konkretne rezultate u borbi protiv globalnog zagrijavanja što su i demonstrirali marširajući ovih dana u mimohodima na ulicama od Sydneyja preko Londona do Rio de Janeira. Prema prvim procjenama jednog od organizatora organizacije civilnoga društva Avaaz, samo je ovog vikenda više od 570.000 ljudi sudjelovalo na 2.300 mimohoda za klimu organiziranih u 175 zemalja diljem svijeta, a te će brojke još rasti s obzirom na predstojeće mimohode u Ciudad de Mexicu, Ottawi i Vancouveru.

Premda će deklarativno reći da su 'klimatske promjene jedan od najvećih izazova našeg vremena', baš kao što su poručili sredinom mjeseca čelnici najrazvijenijih ekonomija svijeta (G20) na skupu u Antaliji, i tada su propustili posljednju šansu za izravne razgovore o važnim ekološkim pitanjima uoči summita u Parizu. Pitanje koje opet visiu zraku jest hoće li doista ovaj put uspjeti pronaći zajednički nazivnik za globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje?

S obzirom na dosadašnje iskustvo, teško je biti optimističan. Uostalom, kako je podsjetila i Hina, jedan je europski dužnosnik kazao da je na skupu u Turskoj 'u jednom trenutku pomislio da ne živimo svi na istom planetu'. Međutim, sredinom lipnja odjeknula je bila enciklika pape Franje o održivom razvoju i o povezanosti održivog razvoja s društvenom pravdom te njegov poziv na radikalnu transformaciju politike, gospodarstva i načina života ljudi kao pojedinaca, uz opetovanu oštru kritiku konzumerizma i neodgovornog razvoja te zahtijevanje brze i jedinstvene akcije.

Šangaj, Bombaj, New York pod vodom – samo dio apokaliptične budućnosti

Valja stoga još jednom podsjetiti na najnovije izvješće Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) kojim se upozorava da su klimatske promjene vodeći uzrok pogoršanja zdravlja oceana. Istraživanja uključena u izvješće 'Oživljavanje gospodarstva oceana: Slučaj za akciju - 2015.' pokazuju da će po trenutnoj stopi globalnog zatopljenja do 2050. godine potpuno nestati koraljni grebeni koji pružaju hranu, radna mjesta i prirodnu zaštitu od oluja za nekoliko stotina milijuna ljudi. Osim samog zagrijavanja vode, klimatske promjene izazivaju povećanu kiselost oceana čija vrijednost i bogatstvo može konkurirati vrijednosti mnogih vodećih svjetskih gospodarstava.

No njegovi resursi brzo se smanjuju. Vrijednost ključne imovine oceana konzervativno se procjenjuje na najmanje 24 bilijuna dolara što znači da bi u odnosu na najvećih 10 svjetskih gospodarstava ocean zauzeo sedmo mjesto godišnjom vrijednošću dobara i usluga u iznosu od 2,5 bilijuna dolara. Ili kako je to ocrtao direktor Svjetskog fonda za zaštitu prirode Marco Lambertini: 'Ocean konkurira bogatstvu najbogatijih zemalja na svijetu, a dopušta se da tone u dubine lošeg gospodarstva. Kao odgovorni dioničari, ne možemo očekivati da ćemo u beskonačnost nesmotreno uzimati vrijednu imovinu oceana, pritom ne ulažući u njegovu budućnosti.'

Dugoročno, zbog podizanja razine oceana Šangaj, Bombaj ili New York će biti djelomično potopljeni, a ako se temperatura povisi za četiri stupnja Celzija, bit će gotovo potpuno pod vodom. Američka studija pokazuje da će porastom temperature od 1,5 stupnja Celzija biti ugroženo područje sa 137 milijuna ljudi, s dva stupnja 280 milijuna ljudi, a s četiri stupnja područje na kojem obitava 600 milijuna ljudi. 'Kako bismo izbjegli otapanje Grenlanda, morali bismo ostati u zoni od 1,5 - 1,9 stupnjeva Celzija', upozorio je klimatolog Jean Jouzel

U Zagrebu je krajem prošlog tjedna održana konferencija 'Klimatska pravda, perspektive prirodnih i društvenih znanosti' na kojoj su propitkivane teme o kojima će se raspravljati u Parizu s posebnim naglaskom na konceptu klimatske pravde koji povezuje klimatske promjene s društvenom (ne)pravdom, a tim je povodom tportal razgovarao s Vedranom Horvatom, sociologom, publicistom, ekološkim aktivistom i izvršnim direktorom Instituta za političku ekologiju, inače jednim od organizatora zagrebačkog skupa.

Horvat je, između ostalog, upozorio da je 'značajan broj onih koji iz različitih motiva ne žele prodorniji glas znanstvenika i aktivista koji upozoravaju na galopirajuće klimatske promjene i sve destruktivnije posljedice, više ne samo po prirodu već i na čovjeka. Pogotovo kad u nekim zemljama poput Hrvatske i dalje postoji bazična i tragikomična rasprava o tome je li čovjekova aktivnost za to odgovorna'.

No smatra da se 'taj glas ipak može probiti relativno daleko ako se sve te pojave gledaju povezano. Naime, ekonomiju budućeg društva i razvoja, pa naposljetku i sam koncept rada više je nemoguće zamisliti izvan konteksta klimatskih promjena. Ukupna ekonomija i dalje je karbonski izuzetno intenzivna iako već postoje zemlje koje svoje lance proizvodnje i potrošnje pokušavaju odvezati od ovisnosti o fosilnim gorivima'.

Vrijeme planetu ne ide u prilog

Za razliku od konferencije u Kopenhagenu prije šest godina, ovaj su put Washington i Peking navodno odlučniji nego ikada da se u Parizu zaključi dobar sporazum. Kako bismo ostali ispod porasta temperature za dva stupnja Celzija, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, a to podrazumijeva dramatičan obrat prema energetskim rješenjima s niskom razinom CO2 jer su fosilna goriva - ugljen, nafta, plin  krivci za 80 posto svjetske proizvodnje energije. Međutim, trebat će se u koštac uhvatiti i s poljoprivredom i deforestacijom s obzirom na to da su te djelatnosti odgovorne za četvrtinu sveukupne količine emisije.

Što obećavaju najveći zagađivači?

Uoči konferencije u Parizu, 170 zemalja dostavilo je UN-u ambiciozne planove za smanjivanje emisije štetnih plinova za razdoblje od 2025. do 2030. Kina, SAD, EU, Indija, Rusija, Japan, Brazil, Iran, Indonezija i Kanada odgovorne su za 90 posto emisije stakleničkih plinova.

Kina, koja se guši u smogu i proglasila je narančastu opasnost, najveći je zagađivač, odgovorna je za jednu četvrtinu sveukupne emisije CO2, no obećala je snažan angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Istovremeno najveći potrošač ugljena, ali i prvi ulagač u obnovljive izvore energije, Kina planira do 2030. za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu.

SAD je drugi najveći zagađivač i planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto. EU je početkom ožujka ponudio plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40 posto do 2030. godine.

Indija je, u odnosu na razinu emisije iz 2005., obećala smanjiti emisiju CO2 za 35 posto do 2030. te računa da će do te godine 40 posto električne energije dobivati iz obnovljivih izvora energije.
Rusija i Brazil najavili su smanjenje za 25 do 30 posto do 2030. godine, a Japan, kao šesti po redu zagađivač, najavljuje smanjenje emisije štetnih plinova za 26 posto do 2030. računajući na povratak nuklearnoj energiji.

Međutim, čak i ambasadorica zadužena za pregovore o klimatskim promjenama Laurence Tubiana upozorava: 'Iako je ovaj niz doprinosa vrlo pozitivan, nije dovoljan da nas, nakon Konferencije u Parizu, smjesti na putanju kompatibilnu s granicom od 2°C. Zato sporazum iz Pariza mora sadržavati odredbe koje će s vremenom omogućiti redovito dogovaranje zajedničkih ciljeva, kako bi svako razdoblje doprinosa bilo ambicioznije i kako bismo mogli ispoštovati svoje dugoročne ciljeve.'

U ozračju izvanrednog stanja u Francuskoj

Za osiguranje konferencije UN-a o klimi koja počinje nešto više od dva tjedna nakon napada u najposjećenijoj prijestolnici na svijetu, francuske vlasti angažirale su gotovo 11.000 policajaca, a 'na cjelokupnom francuskom teritoriju raspoređeno je ukupno 120.000 policajaca, žandara i vojnika'. U okviru izvanrednog stanja uvedenog nakon napada francuska vlada je bila zabranila u Parizu i održavanje velikog prosvjeda za klimu uoči otvaranja COP21.

Međutim, unatoč zabrani, tijekom jučerašnjeg dana više je tisuća ljudi mirno formiralo ljudski lanac između Trga Republike i Trga naroda u glavnom gradu Francuske. Kada se 200-injak htjelo probiti na Trg Republike, na njih je policija bacila suzavac, a s obzirom na to da građani nisu mogli putem kojim su htjeli, ostavili su 10.000 pari cipela, a svoj par poslao im je i papa Franjo po brazilskom kardinalu.

Francuski predsjednik Francois Hollande počeo je u ponedjeljak ujutro s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom primati više od 150 inozemnih čelnika, koliko ih se očekuje na službenom otvaranju konferencije o klimi blizu Pariza, a nakon primanja šefova država i vlada, obojica bi službeno trebala otvoriti 21. konferenciju UN-a o klimatskim primjenama (COP21) u Bourgetu, sjeverno od Pariza, pod vrlo visokim mjerama sigurnosti.

Po dolasku, Hollande, Ban Ki-moon kao i šef francuske diplomacije Laurent Fabius te francuska ministrica okoliša Segolene Royal pozirali su držeći se za ruke pred fotografima, a potom je Hollande primio prve inozemne čelnike, a na summitu bi trebao sudjelovati i hrvatski premijer Zoran Milanović. Nakon službenog otvaranja minutom šutnje odana je počast žrtvama napada 13. studenoga u Parizu, a potom je pred čelnicima bila trominutna prilika govoriti o tome što su njihove zemlje poduzele u zaštitu klime.

'Razvijene zemlje moraju preuzeti povijesnu odgovornost, one su godinama emitirale najviše stakleničkih plinova; brzorastuće ekonomije moraju ubrzati svoju energetsku tranziciju; zemljama u razvoju mora se pomoći u njihovoj prilagodbi klimatskim posljedicama', naglasio je Hollande otvarajući skup.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je svjetske čelnike na početku dvotjedne konferencije da ubrzaju akciju kako bi se izbjegao opasni porast temeperature. On je rekao da su obećanja više od 180 zemalja o smanjenju emisije stakleničkih plinova jako dobar početak, ali da to nije dovoljno za obuzdavanje globalnog zatopljenja na ispod dva stupnja Celzija, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice: 'Pariz mora biti odlučujuća prekretnica. Moramo ići puno brže, puno dalje ako želimo ograničiti rast globalne temperature na ispod 2 stupnja Celzija'.

Američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping koji su se sastali na marginama klimatske konferencije, obećali su da će zajedno raditi na klimatskom sporazumu. 'Kao dva najveća gospodarstva na svijetu i dvije države s najvećim emisijama ugljika, odlučni smo u tome da je naša odgovornost poduzeti akciju. Naše vodstvo po tom pitanju je apsolutno bitno', zaključio je Obama.