Početak cijepljenja donio je nadu da će pandemiji doći kraj, no zbog zastoja u isporuci cjepiva diljem Europske unije ponovno je zavladala neizvjesnost. Hoće li se Europska komisija uspjeti izboriti za potrebne doze? Može li Hrvatska samostalno nešto poduzeti? Kolika su prijetnja novi sojevi virusa? Dio europskih zemalja zato ponovno zagovara strože restrikcije. U Hrvatskoj je epidemiološka slika, pak, sve povoljnija. Treba li ublažiti mjere?
O navedenim pitanjima u emisiji Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić govorili su zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin, predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Ivan Puljiz, v.d. ravnatelja KB Dubrava Ivica Lukšić, prof. Stipan Jonjić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, te novinarke HRT-a Jasmina Kalčić i Jasmina Paro.
Govoreći o zacrtanoj procijepljenosti od 70 posto, Ivana Pavić Šimetin rekla je da ishod u Hrvatskoj ovisi AstraZeneci. 'Ključna je situacija s AstraZenecom, jer je većina europskih zemalja najviše doza kod tog proizvođača rezervirala. Još je ta situacija u vaganju s EK i možda bude imala povoljne rezultate. Imamo određene obveze prema EU što je s jedne strane plus, ali nam i veže ruke za neko samostalno daljnje postupanje. Vjerujem da je EU jak pregovarač i da će uspjeti izboriti bolju situaciju za europske zemlje, rekla je.
vezane vijesti
Jasna Paro, dopisnica iz Bruxellesa, kazala je kako je EK večeras na sastanku s dijelom uprave AstraZenece vrlo oštro nastupila zahtijevajući konkretne odgovore. 'AstraZeneca je prema nekim informacijama iz EK dobila više od 300 milijuna eura da bi počela proizvodnju prije listopada. Cilj je bio da se cjepivo počne proizvoditi dovoljno rano i da kad bude odobreno od strane europske agencije za lijekove da bude spremno za distribuciju zemljama članicama. Potpuno je nejasno što se dogodilo s tim cjepivom, kazala je.
Paro zaključuje da će EK pritiskati AstraZenecu svim sredstvima kako bi dobila cjepivo koje je naručila. 'Čuli smo od visokopozicioniranog izvora da postoje jasne naznake da je dio vodstva AstraZenece svjestan toga da je donio pogrešnu odluku i da bi se u sljedećih nekoliko dana moglo dogoditi da promijene odluku i da povećaju isporuke brojci od 80 milijuna doza koliko je dogovoreno, dodala je Paro.
Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" osvrnuo se na slučaj dječaka koji je preminuo od posljedica koronavirusa. 'Još jednom izražavam saučešće obitelji. On je došao u teškom stanju u kliniku, to je bio teški oblik multisistemskog inflamatornog sindroma u tijeku covid infekcije. U klinici je boravio nepunih 36 sati, unatoč svim poduzetim mjerama liječenja, nažalost nije bilo uspješno, rekao je.
Ivica Lukšić, ravnatelj KB Dubrava, rekao je da kod nemalog broja pacijenata koji su preboljeli covid-19 bilježe komplikacije. 'U tom smislu smo i organizirali post-covid dnevnu ambulantu. Vidjeli smo i kod mlađih ljudi i koji nisu značajno optrećeni komorbiditetom nekakve neobične komplikacije, prije svega na vaskularnom sustavu, ali i drugim organima, rekao je.
Sin Jasmine Kalčić, novinarke HRT-a, prvi je u Hrvatskoj zabilježio simptome tog sindroma. 'Krenulo je glavoboljom, dala sam mu tabletu i mislila proći će. Tu noć on je gorio, temperatura nije padala ispod 40 stupnjeva, pojavio se osip na ruci koji se širio navjerojatnom brzinom. Imao je jake bolove u trbuhu, žalio se da ga boli srce, da ne može disati. Imao je treskavicu, proljevu. Nakon tri dana nisam dobila adekvatnu pomoć, nisu mogli prepoznati što je pa sam odlučila u dječju bolnicu na Kantridi, rekla je.
Nakon terapije imunoglobulinima, kaže Kalčić, njezin sin se pomalo vratio u život. Nakon mjesec dana, kaže da se Petar osjeća dobro, ali se brže umara. 'Njegovo tijelo je prošlo stravične napore i treba vremena da se oporavi, rekla je Kalčić. Puljiz je istaknuo da nisu detektirani čimbenici rizika koji dovode do razvoja ovog sindroma. I djeca koja su prethodno bila zdrava, kaže, mogu razviti simptome.
'Temperatura koja traje više od tri dana u dobi do 19 godina, zahvaćenost više od dva organska sustava, slabost srčanog mišića, oštećenje koagulacije, simptomi sa strane probavnog sustava - proljev, bolovi u trbuhu, povraćanje... Povišeni markeri upale, podatak za covid ili pozitivan ili jasno izlaganje', rekao je Puljiz.
Stipan Jonjić, sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, rekao je da sa sigurnošću ne može reći da mutirani britanski soj koronavirusa nije stigao u Hrvatsku. 'Virusi puno mutiraju, to nije neobično. Neobično je da nema više varijanti. Impresivno je koliko su male te promjene', rekao je Jonjić.
'Postoji realna šansa da ovaj ili neki drugi virus rezultiraju varijatnom koja će biti puno patogenija od konvcencionalnog Sars-Cov-2 koji je došao do nas. Ne sjećam se nijednog infektivnog agensa koji se tako podmuklo širi i rezultira tako nepredvidivim posljedicama. Moramo s tim živjeti i nadati da se da će se ovo s cjepivom brzo riješiti', dodao je.
Jonjić je naglasio kako je dobro što nema čvrstih dokaza da je ijedna od poznatih mutanti otporna na imunost koju potiču cjepiva. 'Koliko god je sad trenutak zastrašujuć, treba izdržati s mjerama i vjerovati da će Europa riješiti problem. Nadajmo se da će se s proljećem smanjiti širenje virusa, ja bih ipak ostao manje pesimističan', rekao je. Pavić Šimetin rekla je kako je osigurano dovoljno cjepiva za drugu dozu, ali s tim da će se odgađati za peti ili šesti tjedan. 'Što se tiče Pfizera, ne ide se u nova cijepljenja nego se usmjerava na novu dozu. U nedjelju dolazi cjepivo od Moderne i s njim možemo cijepiti novu populaciju, rekla je Pavić Šimetin istaknuvši Sisačko-moslavačku županiju kao poseban izazov.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.
