Krajem prošlog tjedna Pfizer je objavio da će upola srezati količinu novih cjepiva protiv koronavirusa koja je trebao isporučiti u zemlje Europske unije (EU). S dostavom u Europu kasni i američka tvrtka Moderna, a AstraZeneca, koja je također razvila cjepivo u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, ali koje još uvijek nije odobreno, upozorila je da će početne isporuke u EU biti 60 posto manje od predviđenih. Očekuje se da će Europska agencija za lijekove odobriti upotrebu ovog cjepiva 29. siječnja.

Bijes u Europskoj uniji zbog takvih najava sve je veći, spominju se i moguće tužbe, posebno jer u nekim drugim dijelovima svijeta cijepljenje teče neometano. Sve je jasnije da plan o cijepljenju 70 posto stanovništva do svibnja neće biti ispunjen. Hrvatska je od AstraZenece naručila najviše cjepiva, čak 2,7 milijuna doza, tako da je ova odluka velik udarac za naša nastojanja da brzo procijepimo populaciju.

Što najava AstraZenece znači za EU? Italija, koja je prošle godine bila jedna od najteže pogođenih država, dobit će 3,4 milijuna doza umjesto osam milijuna. Austrija će primiti samo 650.000 doza cjepiva. Belgija, koja je s AstraZenecom ugovorila 1,5 milijuna doza, trebala bi primiti samo 650.000 njih. Švedska, koja je očekivala milijun cjepiva, možda će na kraju dobiti 700.000 cjepiva.

Još uvijek nema pouzdanih informacija o tome zašto proizvođači cjepiva smanjuju količine. Službeno objašnjenje Pfizera je da je došlo do zastoja jer proširuju kapacitete tvornice u Belgiji, AstraZeneca se poziva na probleme u opskrbnom lancu, a sve glasniji su prigovori da proizvođači dio proizvodnje prodaju onima koji ponude veće cijene, kršeći time ugovorne obveze. Navodno je kompanija prodala cjepivo trećim zemljama dok je Europska unija oklijevala s njegovom registracijom. Cjepivo tvrtke AstraZeneca se, primjerice, već naveliko koristi u Velikoj Britaniji.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen telefonski je razgovarala s predsjednikom uprave AstraZenece i podsjetila ga da EU 'očekuje pravodobnu isporuku' ugovorenih količina cjepiva, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Eric Mamer.

Ranije je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kazao da planiraju primorati farmaceutske tvrtke da poštuju ugovore koje su potpisali, koristeći pravna sredstva koja su im na raspolaganju. Michel nije spominjao moguće sankcije, no naglasio je da će EU insistirati na transparentnosti oko razloga kašnjenja, prenio je Reuters.

U Hrvatskoj, kao i u nekim drugim europskim zemljama, nova cijepljenja su zaustavljena zbog zastoja u opskrbi cjepivom. O ovoj temi govorio je u ponedjeljak nakon sastanka Savjeta za obnovu Zagreba i premijer Andrej Plenković.

'Imali smo sastanak Europskog vijeća u četvrtak. Svi ostali čelnici i ja izrazili smo vrlo čvrst stav EK, a to je bio zajednički dogovor još dok smo mi predsjedali, da se treba poštovati zacrtana dinamika isporuke cjepiva. Određeni kalendar kompanija smo dobili. Ono što vidimo sad, to sam već javno rekao, prije mjesec dana rekao sam da će vaccine diplomacy biti glavna zadaća i glavna sintagma na početku godine. To se sad dijelom pretvara u vaccine hijacking ili kidnapiranje, tj. oni koji su spremni u ovim okolnostima, a nisu vezani ovako širokim ugovorima o obvezama kakve mi imamo kao članica EU-a, izgleda da se događa to da pojedine zemlje i naručitelji plaćaju više po dozi nego što je platila Unija. Tu dolazi do postupanja izvan onih dogovorenih, a mi ćemo inzistirati na poštivanju tih ugovora', kazao je Plenković.

Podsjetimo da bi Izrael trebao imunizirati svoje stanovništvo mjesecima prije daleko većih zemalja, dijelom jer su navodno kupili cjepivo po znatno višoj cijeni, ali i zato što su pristali na dijeljenje podataka o pacijentima s proizvođačima nakon cijepljenja.

I dok se Europa muči s nabavkom cjepiva, novi američki predsjednik Joe Biden krenuo je žestoko u mandat s planom od 100 milijuna cijepljenja u 100 dana. Iako neki smatraju da je njegov plan nerealističan, u proteklih šest dana SAD cijepi više od milijun ljudi dnevno.

SAD, Velika Britanija i EU naručili su ili izabrali sličan broj cjepiva po glavi stanovnika. No ubrzavanjem procesa odobravanja cjepiva, optiranjem za neke proizvođače, a u slučaju Velike Britanije i SAD-a, ulažući više unaprijed kako bi pomogli tvrtkama da pojačaju razvojne i proizvodne kapacitete, London i Washington krenuli su naprijed brže od Bruxellesa, piše Financial Times.

Ukupno su Velika Britanija i SAD potrošili oko sedam puta više unaprijed, po glavi stanovnika, na razvoj, nabavu i proizvodnju cjepiva od europskog bloka, prema podacima koje je prikupio Airfinity, londonska tvrtka za analitiku životnih znanosti. Iako brojke uključuju različite vrste financiranja i možda nisu baš usporedive, podaci sugeriraju da su države članice EU-a trebale ranije koristiti više ekonomske moći za financiranje nadogradnji tvornica i dobavljača cjepiva za sirovine, rekao je za FT Rasmus Bech Hansen, izvršni direktor Airfinityja.