Pauletić je četverogodišnje razdoblje, u kojem 'neće' službeno biti Splićanin, podijelio na dva perioda po dvije godine: prve dvije godine će biti Šibenčanin, dok će druge dvije godine biti Zadranin, no ako mu bude lijepo u Šibeniku, u što ne sumnja, možda i sve četiri godine ostane žitelj Krešimirovog grada, piše ŠibenikIN

Poznati Splićanin prestao je biti stanovnik grada pod Marjanom od prošle nedjelje zbog izbora Ive Baldasara za gradonačelnika Splita za kojeg kaže da je cijelo vrijeme rata bio u Italiji pa ne može vjerovati da su Splićani glasali za njega.

Šibenik je Pauletić izabrao jer mu je taj grad, uz Split, najdraži u Dalmaciji, što je on, kako kaže, uvijek isticao i u svojim javnim nastupima i u knjigama, pa kad već ide u egzil, onda mu je Krešimirov grad najbliži i najprirodniji.

Pauletić je ne tako davno javnost skandalizirao svojom Facebook stranicom ‘Dosta je kajkavizacije u crtićima’ kojom je pozvao na bojkot dugometražne verzije 'Štrumpfova'.

Pauletić je na čistom splitskom dijalektu izjavio kako je film unakažen sinkronizacijom te je ‘otvorio vatru’ na Continental film ističući kako ta kuća nanosi štetu dalmatinskoj, slavonskoj, istarskoj, primorskoj i ličkoj ‘dici’.

Zbog činjenice da je kao novinar tabloida Slobodni tjednik izvještavao iz Osijeka 1991. godine, Pauletić je svjedočio na rasvjetljavanju ratnih zločina na tom području. Pod njegovim imenom je u ST-u 5. rujna 1991. godine objavljen tekst 'Spriječen atentat na Glavaša', u kojem su opisane okolnosti ubojstva Čedomira Vučkovića kojeg je na dvorištu zgrade općine, prema vlastitom priznanju, ubio Krunoslav Fehir. Pauletić je na Županijskom sudu u Osijeku 2008. godine objasnio kako je glavnom uredniku tadašnjeg ST-a Marinku Božiću samo dao bilješke o događaju u dvorištu zgrade općine kojemu je svjedočio njihov fotoreporter Alojz Krivobrad Futy.

Fotoreporter im je ispričao kako je čuo informaciju da je pokušan atentat na Glavaša, da ima fotografije i da je ubijeni bio naoružan. 'Već sama činjenica da je o tom događaju napravljen i policijski očevid nama je bila dovoljna potvrda o autentičnosti', izjavio je Pauletić. No pokojni Božić je, rekao je Pauletić, bez znanja svojih novinara sam napisao tekst te potpisao svog novinara. Zbog toga se, tvrdi Pauletić, posvađao s Božićem i nakon toga napustio ST.

Pokretač i vlasnik Slobodnog tjednika Marinko Božić umro je 1993. godine. Njegovi medijski suvremenici za njega tvrde da je bio čovjek velikog tabloidnog talenta (o čemu svjedoči tiraža veća od 250 tisuća prodanih primjeraka) i potpune moralne beskrupuloznosti. Bio je, tvrde, obožavatelj lika i djela Branimira Glavaša. Upravo tekst potpisan Pauletićevim imenom završio na naslovnici ST-a opremljen je fotografijom jedne od žrtava iz slučaja Garaža, koju je Božić proglasio atentatorom na Glavaša. O kakvoj zloćudnoj tiskovini je bila riječ, govori i podatak da su u ST-u objavljivane liste nepoželjnih hrvatskih Srba, a mnoge od njih bi poslije pronašli mrtve. Također su objavljivane i liste navodnih nelojalnih Hrvata.