Predsjednica je podsjetila na to da je projekt LNG terminala na Krku pokrenut kad i poljski. 'I dok je poljski terminal pušten u pogon u listopadu 2015. godine, LNG terminal na Krku još je na razini papirologije', rekla je Grabar Kitarović. 

Tim povodom tportal je pobrojao energetske projekte koji su zapeli. U samo nekoliko godina, zahvaljujući otporu javnosti, zaustavljeni su projekti izgradnje čak tri termoelektrane, hidroelektrane i energane iako Hrvatska uvozi energiju.

Potkraj listopada propao je pokušaj izgradnje energane u Piškornici, vrijedan 15 milijuna eura, kojim bi izravno bilo zaposleno 70 ljudi, a sada neće biti ništa ni od termoelektrane Peruća, teške oko 400 milijuna eura, jer je u ponedjeljak na tematskoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske ta investicija stavljena na led.

Vjerojatno će propasti i projekt reverzibilne elektrane Vrdovo, vrijedan između 600 i 700 milijuna eura, povezan s izgradnjom termoelektrane Peruća. Vladajući HDZ oportunistički je popustio pritiscima Mosta, koje je predvodio saborski zastupnik Miro Bulj populistički raspirujući strah od investicije. Procijenili su da su visoki računi za struju bolja opcija od termoelektrane uz kućne pragove.

Argument o otvaranju stotinjak novih radnih mjesta olako je odbačen iako Splitsko-dalmatinska županija, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rujan 2017. godine, bilježi najveću nezaposlenost u zemlji. U županiji je nezaposleno više od 35 tisuća osoba.

Prethodno su zamrli ili odbačeni i projekti termoelektrane u Pločama, kao i izgradnja novog bloka termoelektrane Plomin. Moguću termoelektranu u Pločama odbacilo je lokalno stanovništvo na referendumu početkom 2015. godine, kao i potencijalnih 350 radnih mjesta koja bi donijela.

Otpor je vodio Vlaho Orepić s udrugom Škanj, a uspješna borba protiv investicije u Pločama bila je preporuka Boži Petrovu da ga pozove da se pridruži Mostu.

Projekt Plomin C u Labinu, vrijedan 800 milijuna eura, koji je forsirala vlada Zorana Milanovića, čak je došao do natječaja na kojem je za provedbu izabran japanski energetski div Marubeni. Međutim projekt je zamro zbog nevoljkosti politike i tadašnjeg Mostova ministra Slavena Dobrovića da se odupre otporima. Projektu se protivila lokalna zajednica, predvođena političarima IDS-a, koja je tražila da se izgradi plinska umjesto elektrane na ugljen.

Plominu C građani su rekli 'ne' na savjetodavnom referendumu, kao i stotinama potencijalnih radnih mjesta. Kritike Europske unije o nedopuštenim državnim potporama Marubeniju politika je jedva dočekala da se napusti taj projekt. Prema posljednjim najavama, Marubeni će tužbom od Hrvatske zbog odustajanja od projekta pokušati namaknuti odštetu od pet milijuna kuna.

Ne bi to bio prvi put da Hrvatska gubi novac na međunarodnim sudovima.

Početkom ove godine tvrtka Hidroenergetska postrojenja odustala je od gradnje hidroelektrane Krupa na Velebitu nakon pritiska ekoloških udruga.

Zapravo, oličenje nesposobnosti Hrvatske da provede investicije ogleda se u projektu LNG terminala na Krku, kojemu su novi život udahnula nastojanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Ideja o gradnji terminala u javnosti je prisutna već više od 20 godina, a s gradnjom se još nije započelo jer bi se uvijek pojavila neka zapreka. Nakon što se odustalo od gradnje skupljeg, kopnenog terminala za ukapljeni plin, sada bi se trebao graditi plutajući LNG. U skoru realizaciju ulaganja vrijednog 400 milijuna eura, prema dosadašnjim iskustvima, vjeruju valjda samo najveći optimisti.

Popuštanje pod pritiscima javnosti, iza kojih često stoje i interesne skupine u strahu od gubitka glasova, modus je operandi svih hrvatskih vlada. Teško se oteti dojmu da bismo nekad trebali biti odlučniji u namjeri da se investicije i provedu, uz poštovanje svih zakonskih propisa. Samo u ovih nekoliko projekata - a iako smo nabrojali tek one energetske, nisu samo oni na meti buna - izgubljeno je više od tisuću potencijalnih radnih mjesta te su u vjetar bačeni i vrijeme i novac.