U ekskluzivnom intervjuu za Media servis, u povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osvrnula se na protekle četiri godine mandata, pri čemu je na neka pitanja imala prilično 'tanke odgovore'. No kako to da je predsjednica odlučila dva dana zaredom dominirati medijskim prostorom? Može li se iza njezinih posljednjih poteza iščitati i pečat bivše novinarke Mirjane Hrge?

Dr. sc. Gordana Lesinger, profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, upozorava na to da se u hrvatskoj javnosti uvijek puno spekulira u potrazi za nekakvim zakulisnim igrama i onima koji vuku konce.

'Savjetnicima je posao upravo to - da savjetuju. Ako je savjet proaktivnost u komunikaciji, onda to svakako pozdravljam. Međutim, teško je danas biračima 'prodati' nekakav proizvod pred same izbore ako si dotad nudio nešto drugo. Predsjednica je trebala biti proaktivna u medijskom prostoru sve četiri godine svog mandata. Ako govorimo o Mirjani Hrgi kao nekakvom strategu, trebala bi ona svakako povesti računa i o diskrepanciji dosadašnje izgradnje identiteta predsjednice s ovim što vidimo danas. Stječe se dojam da je predsjednica do sada odgovarala na upite, a nije sama inicirala otvaranje javnosti', napominje Lesinger.

Slaže li se s tvrdnjom Kolinde Grabar Kitarović da je po pitanju unutarnje politike 'uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja'? Predsjednici se za cijelog mandata prilično zamjeralo upravo ideologiziranje, kako u predsjedničkoj kampanji, tako i u samom mandatu.

'Što se toga tiče, imala je jasno izgrađen identitet. U početku se predstavljala kao proeuropska, prosvjetska, proamerička, proNATO-va 'igračica', potom je, uvjetno rečeno, podlegla niskim strastima, odnosno volji većine biračkog tijela kojemu se obraćala, a pritom nije zahvatila nedodirnuti bazen onih birača koji ne izlaze redovito na izbore. Možda bi, da je ostala na svom prvotnom identitetu, zahvatila i dio tog bazena. Njezini savjetnici svakako bi trebali povesti računa o njezinom otklanjanju od ideologije sada, pred kraj mandata', kaže Lesinger.

S druge strane, može se postaviti i pitanje zašto je, ako je već napravljen pomak na polju unutarnje politike, smijenjen njezin savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić: je li moguće da se predsjednica zapravo referira na pomak u posljednja dva mjeseca? Ta pitanja ostaju bez odgovora u intervjuu s Kolindom Grabar Kitarović.

Sveprisutni populizam

Posebno je zanimljivo predsjedničino objašnjenje zašto je odnedavno otupila oštricu prema Vladi - zato što se 'u medijima stvarao privid sukoba'. Također, zato što 'iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova'.

Komunikologinja konstatira da je populističko podilaženje biračima stalno prisutno kod predsjednice, s time da se u posljednje vrijeme ona prebacuje s podilaženja onima na desnici na podilaženje biračima na centru. Upozorava da političari trebaju voditi računa o percepciji i dojmu koje ostavljaju, jer ako je percepcija javnosti bila da postoji latentni sukob između premijera i predsjednice, onda to vrlo vjerojatno jest bilo tako.

'A jesu li se sada te strasti smirile zbog interesa i kampanja, o tome možemo samo spekulirati. U svakom slučaju, ako su spustili loptu, bez obzira na motiv, to isto tako valja pozdraviti jer nas izvana promatraju potencijalni ulagači i drugi zainteresirani dionici koji gube interes ako procijene da ovdje vlada politička nestabilnost', napominje Lesinger.

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, predsjednica se jedva osvrnula: 'Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.' Svoje neslaganje nije argumentirala. Istina, predsjednica nije kritizirala Vladu, ali je kritizirala - zagrebačke fasade.

'Činjenica jest da je Zagreb znatno razvijeniji od ostatka Hrvatske i 'država za sebe'. Iz te perspektive, u odnosu na sve druge gradove i županije, u Zagrebu se nema toliko puno toga kritizirati. Naravno da uvijek može bolje, a vjerojatno je procijenjeno da joj nekakav napad na gradonačelnika ne bi bio politički oportun. Budimo realni, Milan Bandić je danas vrlo tražena djevojka za ženidbu', napominje Lesinger.

Najviše je, međutim, odjeknulo predsjedničino koketiranje s kandidaturom, uz ponovno navođenje svih njenih identiteta: 'Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.'

'Vjerujem da političari računaju na 'kratko pamćenje' birača. Naravno da je teško prodati stari proizvod u novoj ambalaži, ali upravo tu možemo procijeniti da ona kreće u kampanju i da je kampanja već počela, kao i da predsjednica mijenja smjer politike, komunikacije i identiteta', ocjenjuje profesorica.

A je li predsjednica zapravo neizravno potvrdila da je u kampanji kada je, govoreći o rejtinzima, poručila da su građani ti koji ocjenjuju, ali 'ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi'?

'Cijelo vrijeme smo u kampanjama, ali zanimljiva je stvar s rejtinzima u Hrvatskoj. Svi mi volimo reći da predsjednik ima samo protokolarnu ulogu, a upravo predsjednici u pravilu imaju najviše rejtinge zbog slijeda funkcije koju obnašaju. Realno govoreći, oni svojim 'nečinjenjem' ne iritiraju građane, poput dužnosnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji konkretnije utječu na njihove živote', zaključuje Lesinger.